Rad objavljen u časopisu JAMA Psychiatry, izdanju Američke liječničke udruge (AMA), opisan je kao vjerojatno ”prvi koji uspoređuje simptome osoba s depresijom prije i nakon što su svoju uobičajenu ultraprerađenu prehranu zamijenile zdravijom hranom”.
Skupina znanstvenika sa Sveučilišta u Kaliforniji pozvala je na opsežnije istraživanje povezanosti između konzumacije brze hrane i depresije, nakon što je dvadeset pacijenata prijavilo ublažavanje simptoma po prelasku na zdraviju prehranu.
Sudionici preliminarnog istraživanja ”smanjili su unos ultraprerađene hrane za više od 85 posto”, pa prijavili ”umjerena do velika poboljšanja u tri mjere depresije”, priopćilo je sveučilište.
Testovi su ”uspješno utvrdili provedivost ovog istraživanja u sklopu opsežnijeg ispitivanja”, rekao je Andrew Krystal, liječnik i profesor na odjelima za psihijatriju i bihevioralne znanosti i neurologiju pri Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu (UCSF).
Rad objavljen u časopisu JAMA Psychiatry, izdanju Američke liječničke udruge (AMA), opisan je kao vjerojatno ”prvi koji uspoređuje simptome osoba s depresijom prije i nakon što su svoju uobičajenu ultraprerađenu prehranu zamijenile zdravijom hranom”.
Članovi tima objasnili da su ”potrebne daljnje studije” kako bi se procijenilo kako čimbenici poput ”promjene u udjelu makronutrijenata”, primjerice šećera i masti, utječu na pacijente s depresijom, kao i kako se očituju razlike u unosu kalorija.
Znanstvenici su dodali da bi u budućim ispitivanjima trebalo procijeniti i utjecaj kontaminanata iz procesa prerade te mješavine aditiva, konzervansa, stabilizatora, umjetnih bojila i pojačivača okusa.
Osim što su praktična, brza za pripremu i često jeftinija od zdravijih opcija, ultraprerađena jela mogu potaknuti lučenje dopamina, koji se ponekad naziva hormonom zadovoljstva, istaknula je Nyasha Chagwedera s UCSF-a.
Iz toga proizlazi da bi brza hrana ”mogla naštetiti vašim crijevima na načine koji se odražavaju na vaš mozak”, navodi Chagwedera.
Nalazi UCSF-a nadovezuju se na više znanstvenih radova koji ukazuju na povezanost zdravlja crijeva i mentalnog zdravlja, što zauzvrat sugerira da bi prehrana mogla biti čimbenik u tome kako se ljudi osjećaju i razmišljaju.
