Istraživači su nedavno proučavali kako konzumacija fermentiranog i nefermentiranog mlijeka može utjecati na bolesti srca kod muškaraca i žena.
Nedavna studija u kojoj je sudjelovalo oko 100 000 Šveđanki i Šveđana ispitivala je kako konzumacija mlijeka utječe na kardiometaboličke proteine. Liječnici koriste ove obrasce proteina kako bi odredili nečiji rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Istraživači su analizirali dvije višedecenijske kohortne studije koje su pratile prehranu i stil života sudionika. Prateći različite metrike i unos hrane i pića prema izvješću sudionika, istraživači su otkrili da su žene koje su konzumirale 300 mililitara (mL) ili više nefermentiranog ili običnog mlijeka imale veći rizik od ishemijske bolesti srca i infarkta miokarda (srčani udar). Dok je nefermentirano mlijeko pokazalo negativnu povezanost s bolestima srca kod žena, fermentirani mliječni proizvodi — poput kiselog mlijeka i jogurta — nisu pokazali povezanost s takvim rizikom.
Analiza utjecaja mliječnih proizvoda na kardiovaskularni sustav
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), kardiovaskularne bolesti (KVB) vodeći su uzrok smrti u svijetu, a svake godine od njih umore oko 17,9 milijuna ljudi. Iako su srčane bolesti češće kod muškaraca nego kod žena, žene umiru češće od srčanih bolesti. Brojni čimbenici mogu pridonijeti razvoju srčanih bolesti kao što su genetika, prehrana i način života, pušenje i pijenje alkohola.
Trenutna studija na Šveđanima i Šveđankama ispitala je kako konzumacija mlijeka može doprinijeti srčanim bolestima. Iako mlijeko ima zdravstvene prednosti, poput osiguravanja vitamina D i proteina, mnogi se znanstvenici pitaju kako ono utječe na srce.
Istraživači su analizirali podatke iz dvije kohortne studije. Obje studije pratile su podatke o načinu života sudionika, uključujući konzumaciju hrane i pića, indeks tjelesne mase (BMI), srčane bolesti i srčane udare. Neki su sudionici također dali uzorke plazme koje su istraživači koristili za analizu proteomike, što se odnosi na proučavanje proteinskih uzoraka. Kao dio izvještavanja o hrani i piću, sudionici su navodili koliko često konzumiraju mlijeko, je li fermentirano ili nefermentirano te količinu popijenog mlijeka.
Analizom krvne plazme izmjereno je 276 proteinskih biomarkera. Cilj je bio vidjeti kolika je prisutnost biomarkera povezanih s ishemijskom bolesti srca i infarktom miokarda u usporedbi s konzumacijom mlijeka.
4 čaše mlijeka dnevno povezane s većim rizikom od srčanih bolesti
Nakon analize krvne plazme i usporedbe s konzumacijom mlijeka, istraživači nisu pronašli nikakvu vezu između fermentiranog mlijeka i povećanja srčanih bolesti kod muškaraca ili žena. Ipak, uspoređujući količinu konzumiranog nefermentiranog mlijeka, znanstvenici su zamijetili povećanje i ishemijske bolesti srca i infarkta miokarda kod žena koje su pile veće količine mlijeka. Nije bilo povećanja ovog rizika kod muškaraca.
Žene koje su pile 100 ml (ili pola čaše) nefermentiranog mlijeka dnevno imale su niže stope ovih bolesti u usporedbi sa ženama koje su konzumirale više od 300 ml (ili 1,5 čaše) nefermentiranog mlijeka. Znanstvenici su otkrili da je konzumacija četiri čaše nefermentiranog mlijeka dnevno povezana s 21 % većim rizikom od razvoja ishemijske bolesti srca u usporedbi s konzumacijom pola čaše dnevno. Istraživači su primijetili da su rezultati bili dosljedni za sve postotke mliječne masti, čak i kada su se prilagodili faktorima životnog stila.
Žene koje su pile veće količine nefermentiranog mlijeka imale su više razine angiotenzin-konvertirajućeg enzima 2 (ACE-2) i niže razine faktora rasta fibroblasta 21 (FGF21). Riječ je o markerima koji su povezani s rizikom od ishemijske bolesti srca. Osobe s povišenim razinama ACE-2 pokazale su veće stope kardiovaskularne smrtnosti, a povišene razine FGF21 mogu biti povezane s oštećenjem srca.
Zašto nefermentirano mlijeko može povećati rizik od srčanih bolesti kod žena?
Dr. Cheng-Han Chen, interventni kardiolog i medicinski direktor Structural Heart Programa u Medicinskom centru MemorialCare Saddleback u Laguna Hillsu, Kalifornija, koji nije bio uključen u ovu studiju, govorio je za Medical News Today o nalazima. Razmišljajući o tome zašto postoji povezanost s povećanim rizikom od razvoja srčanih bolesti ili srčanog udara kod žena koje konzumiraju nefermentirano mlijeko u usporedbi s muškarcima, Chen je rekao da to ostaje nejasno.
"Moguće je da spolno specifične razlike u metabolizmu mliječnih komponenti kao što je laktoza rezultiraju razlikama u razgradnji proizvoda, što potencijalno može uzrokovati razlike u oksidativnom stresu i upali", sugerirao je. "To bi onda moglo dovesti do povećanog rizika od razvoja bolesti srca".
Chen je također raspravljao o tome kako fermentirano mlijeko potencijalno može pružiti dobrobiti za zaštitu srca. “Fermentirani mliječni proizvodi kao što je jogurt bogati su bakterijama, na primjer Lactobacillus. koje utječu na sastav mikrobioma crijeva”, objasnio je. Blagotvorni učinci jogurta vjerojatno su povezani s njegovom dobrobiti za mikrobiom”.
Chen je dalje dodao da, iako je potrebno više istraživanja o mikrobiomu i zdravlju srca, "mnoga su istraživanja otkrila da različiti sastavi mikrobioma mogu pomoći u smanjenju rizika od visokog krvnog tlaka, dijabetesa, pa čak i bolesti srca".
Dr. John Higgins, kardiolog na UTHealth Houston, također je govorio o studiji. Higginsa, koji nije bio uključen u ovo istraživanje, je rekao da rezultati studije o nefermentiranom mlijeku nisu bili iznenađujući. “S obzirom da postoje učinci pojačane upale, osobito kod žena, to nije iznenađujuće. Čini se da su muškarci sposobniji razgraditi neke upalne proizvode u nefermentiranom mlijeku”.
Također je govorio o tome kako bi fermentirano mlijeko moglo ponuditi više kardiovaskularnih dobrobiti, dodajući da je "fermentirano mlijeko puno vitaminima B12, D, riboflavinom (B2), kalcijem, magnezijem i proteinima, što je povezano sa smanjenom upalom. Također, potiče poboljšani mikrobiom (zdravlje crijeva), poboljšani imunitet, smanjuje stres i pomaže u održavanju razine šećera u krvi”.
Iako su autori studije rekli da su potrebna dodatna istraživanja, studija daje mogućnost da se prehrambene smjernice jednog dana promijene i uključe fermentirano mlijeko. "Čini se da su fermentirani mliječni proizvodi sigurni i za muškarce i za žene, pa bi im vjerojatno trebali dati prednost u budućim smjernicama", rekao je Higgins.
