Nekim ljudima tijekom ljeta dovoljno je svega nekoliko minuta dnevno na suncu, dok je drugima potrebno znatno više vremena.
Fotografije Coco Chanel koja se 1923. godine vratila preplanula s krstarenja Mediteranom popularizirale su ideju tamnjenja i sunčanja. Njezin preplanuli ten postao je statusni simbol i promijenio zapadnjački odnos prema sunčevoj svjetlosti.
Od početka do sredine 20. stoljeća helioterapija, odnosno terapijska primjena sunčeve svjetlosti, koristila se za liječenje rahitisa i tuberkuloze u sanatorijima, a "zdrav ten" aktivno se promovirao.
Stotinu godina kasnije naš je odnos prema Suncu postao mnogo složeniji. Tijekom posljednjih 50 godina porast broja slučajeva raka kože doveo je do promjene medicinskih stavova, a kampanje javnog zdravstva počele su snažno zagovarati izbjegavanje sunca i redovitu upotrebu krema za zaštitu od sunca. Dokazi koji povezuju pretjerano izlaganje suncu s povećanim rizikom od raka kože i danas su vrlo čvrsti.
No posljednjih godina pokazalo se da takozvano "umjereno" izlaganje suncu, odnosno vremenski ograničeni boravci na suncu tijekom sredine dana, može imati niz koristi za mentalno zdravlje, razinu vitamina D i imunološki sustav. Istraživanja također pokazuju da smanjuje rizik od određenih vrsta raka, poboljšava zdravlje srca i krvnih žila te pozitivno utječe na kognitivne funkcije i kvalitetu sna. Kako onda možemo iskoristiti dobrobiti sunca, a istovremeno izbjeći njegove opasnosti? I koliko nam sunčeve svjetlosti zapravo treba?
Zašto nam je potrebno sunce?
Umjereno izlaganje suncu pomaže tijelu u stvaranju vitamina D, koji je ključan za zdravlje kostiju i funkciju mišića. Neka istraživanja pokazuju da su više razine vitamina D povezane s manjom pojavnosti i smrtnošću od raka, kao i smanjenim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2.
Sunčeva svjetlost također snižava krvni tlak. Kada UVA zrake dođu u dodir s našom kožom, potiču oslobađanje dušikovog oksida, koji širi krvne žile. Time se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.
Jedno veliko istraživanje koje je pratilo 29 518 Šveđanki tijekom 20 godina pokazalo je da su žene koje su izbjegavale sunce imale dvostruko veću stopu smrtnosti od svih uzroka u usporedbi s onima koje su bile najviše izložene suncu. S druge strane, korištenje solarija bilo je povezano s većom ukupnom stopom smrtnosti i većom smrtnošću od raka. Drugo švedsko istraživanje iz 2011. godine pokazalo je da su žene koje su koristile solarij najmanje jednom mjesečno tijekom deset ili više godina imale 90 posto veći rizik od smrtnosti od svih uzroka.
Rebecca Mason, profesorica fiziologije na Sveučilištu u Sydneyju u Australiji, kaže da odgovarajuća razina vitamina D pomaže u "smanjenju upale, odgovoru na patogene koji napadaju organizam i regulaciji imunološkog sustava kako ne bi napadao vlastite stanice".
Pokazalo se i da sunčeva svjetlost poboljšava san te pridonosi zdravlju mozga. Jutarnja sunčeva svjetlost sadrži valne duljine plave svjetlosti koje mozgu signaliziraju da je dan, povećavaju razinu kortizola i potiskuju melatonin, hormon pospanosti. Zbog toga se osjećamo budnije i energičnije. Veća izloženost dnevnom svjetlu može poboljšati kognitivne sposobnosti, vrijeme reakcije i pamćenje. U jednom istraživanju koje je obuhvatilo više od 360 000 sudionika, izlaganje dnevnoj sunčevoj svjetlosti, konkretno oko sat i pol dnevno, povezano je sa smanjenim rizikom od razvoja demencije, piše BBC.
Izlaganje sunčevoj svjetlosti također povećava razinu serotonina u mozgu, kemijskog glasnika koji nam pomaže da se osjećamo smirenije i fokusiranije. Pokazalo se da se pacijenti liječeni od teške depresije u sunčanim prostorijama oporavljaju brže. Istodobno, nedovoljna izloženost dnevnom svjetlu može povećati rizik od simptoma depresije, lošeg raspoloženja i nesanice.
Koliko nam je sunčeve svjetlosti potrebno?
Iako preporuke ovise o dobi, geografskom položaju i tipu kože, stručnjaci uglavnom preporučuju kratka i redovita izlaganja suncu.
Mason kaže kako je, kada je riječ o stvaranju vitamina D, najkorisnije izlaganje "usred dana, malo i često", kada su razine UVB zračenja najviše.
Osobama svjetlije puti preporučuje redovito, kratkotrajno izlaganje suncu većinu dana u tjednu, pri čemu bi ruke, šake ili noge trebale biti nekoliko minuta otkrivene. U područjima s vrlo visokim UV zračenjem takvo izlaganje trebalo bi se odvijati sredinom prijepodneva ili sredinom poslijepodneva.
Osobama tamnije puti može biti potrebno znatno više izlaganja suncu jer veće količine melanina znače i sporije stvaranje vitamina D pod utjecajem sunčevih zraka. Jedno istraživanje pokazalo je da je osobama s tamnosmeđom kožom tijekom proljeća i ljeta u Ujedinjenom Kraljevstvu potrebno oko 25 minuta izlaganja podnevnom suncu kako bi proizvele dovoljnu količinu vitamina D.
Što je UV indeks?
UV indeks prikazuje ukupnu količinu ultraljubičastog zračenja koje dopire do tla, uključujući UVA i UVB zrake. Mjeri se na ljestvici od 0 (nema zračenja) do 11+ (iznimno visoko zračenje).
Osobe vrlo svijetle puti, one koje imaju osobnu ili obiteljsku povijest melanoma te osobe s velikim brojem madeža imaju povećan rizik od razvoja raka kože i trebaju poduzimati dodatne mjere opreza, kaže Mason. Isto vrijedi i za osobe koje uzimaju imunosupresivne lijekove.
"I dalje se mogu izlagati suncu nekoliko minuta, ali bolje je izložiti veću površinu kože kraće vrijeme i to činiti češće nego rjeđe i tijekom dužih razdoblja", kaže ona.
To je najučinkovitije oko podneva, kada je udio UVB zračenja veći u odnosu na UVA zračenje nego u drugim dijelovima dana. Iako je UVB primarni uzrok opeklina i važan čimbenik u nastanku raka kože, upravo je on ključan za stvaranje vitamina D. Ranije ujutro ili kasnije poslijepodne dobit ćete manje UVB zračenja, a relativno više UVA zračenja koje se povezuje sa starenjem kože i također sudjeluje u razvoju raka kože.
No nakon tog kratkog izlaganja, naglašava Mason, treba se pažljivo zaštititi od sunca.
U rijetkim slučajevima, primjerice kod osoba s albinizmom, nezaštićeno izlaganje sunčevoj svjetlosti možda uopće nije preporučljivo.
Tijekom zime ljudi moraju provoditi više vremena na otvorenom kako bi proizveli dovoljno vitamina D, ovisno o tome koliki dio kože otkrivaju i gdje žive. U nekim dijelovima svijeta, poput Melbournea i Hobarta u Australiji, tijekom zime nema dovoljno UVB zračenja za značajnije stvaranje vitamina D.
"Za dobro zdravlje potrebne su nam samo male do umjerene količine sunčeve svjetlosti", kaže JoAnn Manson, profesorica medicine na Harvard Medical School i Brigham and Women's Hospital u Bostonu.
Manson naglašava da treba izbjegavati dugotrajno nezaštićeno izlaganje suncu, osobito između 10 i 16 sati, dodajući da i usputna izloženost može biti korisna, bilo da vježbate na otvorenom ili obavljate svakodnevne obveze.
"Omjer koristi i rizika izlaganja suncu razlikuje se ovisno o tipu i boji kože", kaže Lesley Rhodes, profesorica dermatologije i fotobiologije na Sveučilištu u Manchesteru.
Istraživanja pokazuju da tamnija koža pruža bolju zaštitu od oštećenja DNK uzrokovanih UV zračenjem, dok je svjetlija koža osjetljiva čak i na vrlo niske razine UV zračenja, što dodatno naglašava potrebu za individualiziranim preporukama o izlaganju suncu. Osobe tamnije puti imaju više melanina, koji djeluje kao prirodni filter protiv štetnih UV zraka.
Osobama tamnije puti može biti potrebno više vremena na suncu jer veće količine melanina usporavaju stvaranje vitamina D pod utjecajem sunčeve svjetlosti.
No bez obzira na tip kože i količinu UV zračenja, svi bi, uključujući osobe tamnije puti, trebali nositi sunčane naočale tijekom boravka na suncu, ističe Mason.
Australija i Novi Zeland prvi su u svijetu 2024. godine usvojili personaliziraniji pristup preporukama za izlaganje suncu, podijelivši stanovništvo u tri skupine prema tipu kože i riziku od raka kože.
Koji su rizici pretjeranog izlaganja suncu?
Predugo izlaganje suncu ne povećava proizvodnju vitamina D, ali povećava rizik od opeklina, hiperpigmentacija i prijevremenog starenja kože te predstavlja glavni uzrok raka kože.
U Ujedinjenom Kraljevstvu broj novih slučajeva melanoma, najopasnijeg oblika raka kože, dosegnuo je rekordnu razinu i prvi put premašio 20 000 slučajeva godišnje. Organizacija Cancer Research UK navodi da su pretjerano izlaganje UV zračenju i korištenje solarija među uzrocima, pri čemu se procjenjuje da se devet od deset slučajeva može spriječiti. Rak kože ujedno je i najčešći oblik raka u Sjedinjenim Američkim Državama, a ove godine očekuje se više od 112 000 novih slučajeva invazivnog melanoma.
Ni Hrvatska nije iznimka. Prema podacima stručnjaka i Registra za rak, broj oboljelih od melanoma posljednjih godina kontinuirano raste te je 2023. godine premašen broj od 1000 novooboljelih. Melanom se tako među zloćudnim tumorima popeo među najčešće dijagnoze, a stručnjaci upozoravaju da je riječ o sve većem javnozdravstvenom problemu. Dobra je vijest da je melanom u čak 90 do 99 posto slučajeva izlječiv ako se otkrije u ranoj fazi, zbog čega su redoviti samopregledi kože i dermatološki pregledi iznimno važni.
Kako klimatske promjene povećavaju rizik od sunca?
Klimatske promjene povećavaju rizik od raka kože jer topliji atmosferski uvjeti omogućuju da više sunčeva zračenja dopre do Zemljine površine.
Tijekom posljednja dva desetljeća u Skandinaviji je zabilježen godišnji porast incidencije melanoma manji od četiri posto, što je izravno povezano s češćim toplinskim valovima i duljim ljetima. Ljudi koji žive u područjima koja su nekada bila hladnija također nisu navikli na zaštitne mjere poput nošenja šešira, zaštitne odjeće i krema sa zaštitnim faktorom.
Ograničavanje izlaganja suncu tijekom djetinjstva i adolescencije iznimno je važno jer istraživanja pokazuju da količina izloženosti suncu tijekom prvih 20 godina života u velikoj mjeri određuje vjerojatnost razvoja raka kože.
Prekomjerno izlaganje suncu također može uzrokovati kataraktu. Riječ je o zamućenjima očne leće koja se uglavnom uspješno liječe operacijom, ali bez liječenja mogu dovesti do sljepoće. Liječnici preporučuju nošenje sunčanih naočala s UV 400 zaštitom kako bi se oči zaštitile od štetnog zračenja.
Što ako ne dobivate dovoljno sunčeve svjetlosti?
Ako živite na području s malo sunčeve svjetlosti, postoji velika vjerojatnost da ćete imati niže razine vitamina D, osobito tijekom zime, kaže Rhodes.
Osobe tamnije puti, one koje rijetko borave na otvorenom, imaju fotosenzitivnost ili većinom prekrivaju kožu također su izložene većem riziku od nedostatka vitamina D.
Dugotrajan nedostatak može dovesti do deformacija kostiju, poput rahitisa ili osteomalacije. Rahitis se prvi put pojavio kao urbana epidemija u Britaniji 17. stoljeća, kada je intenzivna uporaba ugljena ostavljala gradove poput Londona prekrivene smogom koji je blokirao UV zrake.
Srećom, manjak vitamina D može se lako ispraviti suplementima. Ipak, rasprava o tome trebaju li svi odrasli uzimati dodatke vitamina D i dalje traje. Preporuke za suplementaciju razlikuju se ovisno o dobi i nacionalnim zdravstvenim smjernicama.
U nekim zemljama s malo sunčeve svjetlosti tijekom zime, poput SAD-a i Kanade, uobičajena je praksa obogaćivanje namirnica poput gljiva, žitarica i mliječnih proizvoda vitaminom D.
Stručnjaci upozoravaju da ni s vitaminom D ne treba pretjerivati. Unos veći od 4000 IU (100 mikrograma) dnevno smatra se štetnim jer može dovesti do hiperkalcemije, stanja koje slabi kosti te može oštetiti bubrege i srce.
Stotinu godina nakon što je Coco Chanel popularizirala preplanuli ten, naše razumijevanje rizika, ali i koristi sunčanja, oblikovano je novim zdravstvenim saznanjima i kampanjama za sigurnije ponašanje na suncu.
Kako ističe Mason, najbolji je pristup "malo i često". Dajući prednost kratkim i redovitim boravcima na suncu oko podneva, uz odgovarajuću zaštitu i izbjegavanje dugotrajnog izlaganja, osobito tijekom najjačeg dnevnog zračenja, možete iskoristiti blagodati sunčeve svjetlosti i pritom smanjiti rizik od opeklina i raka kože.
