Antidepresive koriste milijuni ljudi, a mnogi ih uzimaju godinama.
Iako moderni antidepresivi postoje već desetljećima, vrlo je malo informacija o njihovoj dugotrajnoj uporabi. Tako je primjerice Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila lijekove na temelju ispitivanja koja su trajala najviše nekoliko mjeseci, a randomizirana kontrolirana ispitivanja antidepresiva obično su trajala samo dvije godine ili manje. Trenutne kliničke smjernice ne određuju optimalno vrijeme uzimanja. Nedostatak podataka može ljudima otežati da znaju kada - ili trebaju li - prestati.
Koje čimbenike treba uzeti u obzir?
Psihijatri kažu da je to odluka koju je najbolje donijeti zajedno s liječnikom. Odgovor ovisi o vašim simptomima, dijagnozi, odgovoru na lijek, nuspojavama i drugim čimbenicima - sve je to o čemu treba razgovarati s liječnikom. Ali često se ti razgovori ne vode, rekao je Awais Aftab, psihijatar u Clevelandu.
Liječnici i dalje često rutinski propisuju antidepresive ljudima s niskim rizikom od recidiva depresije, dodao je za The New York Times.
Poznato je da antidepresivi imaju nuspojave koje često nestaju kako se tijelo prilagođava. Ali neke nuspojave, poput debljanja i seksualne disfunkcije, mogu potrajati. Alice, 34, uzimala je citalopram dvije godine prije nego što je odlučila prestati. Otkrila je da joj je pomogao u liječenju napadaja panike. Ali citalopram, selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina, također je uzrokovao debljanje i dao joj osjećaj "umjetne stabilnosti", rekla je.
Njezin terapeut želio je da ga nastavi uzimati. Alice se nije složila. Stoga je prestala uzimati lijek naglo i sada koristi metode poput meditacije i vođenja dnevnika kako bi upravljala svojim simptomima.
Što se preporučuje?
Za kliničku depresiju, kliničke smjernice predlažu uzimanje lijekova dok se pacijenti "ne vrate k sebi", rekao je dr. Jonathan E. Alpert, voditelj odjela za psihijatriju na Montefiore Einsteinu u New Yorku.
Izbor urednika
Nakon toga, važno je nastaviti s liječenjem najmanje četiri do devet mjeseci kako bi se "usidrio" njihov oporavak, dodao je. Istraživanja sugeriraju da raniji prekid uzimanja lijekova može povećati vjerojatnost recidiva. Pacijenti tada mogu nastaviti uzimati lijekove još najmanje jednu ili dvije godine radi održavanja.
Ove preporuke djelomično se temelje na studijama koje su otkrile veće stope recidiva među onima koji prestanu uzimati lijekove u odnosu na one koji to ne čine. I predstavljaju konsenzus među stručnjacima, sažet u smjernice Američkog udruženja psihijatara i drugih profesionalnih društava poput Kanadske mreže za liječenje raspoloženja i anksioznosti.
Prilikom razmatranja dugotrajne upotrebe, dr. Alpert uzima u obzir nekoliko čimbenika:
- Prvo, koliko dugo je pacijent bolestan? Je li ta osoba imala više depresivnih epizoda? Istraživanja pokazuju da ljudi koji imaju depresiju koja traje dvije ili više godina ili barem dvije depresivne epizode imaju puno veću vjerojatnost da će imati dodatne epizode.
- Drugo, uzima u obzir težinu bolesti. Je li pacijent primljen u bolnicu? Je li ta osoba imala problema s funkcioniranjem u svakodnevnom životu ili je trebala isprobati više lijekova prije nego što je došla do onog koji je djelovao? Bolest koja je teška i teško se liječi sugerirala bi potrebu za dugotrajnom upotrebom, rekao je.
- Konačno, razmatra učinkovitost: Djeluje li lijek? Neki ljudi se oporave, ali i dalje imaju rezidualne simptome. Nastavak uzimanja lijeka često ima smisla, rekao je dr. Alpert, kako bi se spriječio "rizik od pogoršanja".
Antidepresivi se također koriste za liječenje širokog spektra drugih stanja, poput anksioznosti, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, posttraumatskog stresnog poremećaja i kronične boli. Za ove probleme često je potrebno dugotrajno liječenje, kažu stručnjaci.
Je li teže prestati uzimati antidepresive nakon dulje upotrebe?
Potrebno je više podataka, ali neke studije sugeriraju da dugotrajna upotreba može izazvati jake simptome odvikavanja.
Općenito se procjenjuje da otprilike jedna od šest osoba koje prestanu uzimati antidepresive doživljava neželjene simptome. To može uključivati vrtoglavicu, umor i paralizu mozga. Za jednog od 35 pacijenata simptomi se mogu osjećati posebno ozbiljno. U nekim slučajevima su toliko problematični da je pokušaj prestanka uzimanja preteški. Postupno smanjivanje doze može pomoći, kažu liječnici.
Postoji li ikakva opasnost od dugotrajnog uzimanja lijekova?
Teško je reći sa sigurnošću. Neka opservacijska istraživanja sugeriraju da su antidepresivi općenito sigurni. No, proizvođači lijekova nisu financirali randomizirane kontrolirane studije koje bi ispitale desetljećima dugu upotrebu.
S obzirom na to da velik broj ljudi uzima antidepresive, ako bi postojali dodatni problemi povezani s njihovom upotrebom, "bilo bi ih prilično teško propustiti", rekao je dr. Paul Nestadt, medicinski direktor Centra za prevenciju samoubojstava na Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health.
No, ovi lijekovi nisu bez rizika. Određeni antidepresivi povezani su s porastom krvnog tlaka, otkucaja srca i kolesterola. Također mogu sniziti razinu natrija i povećati rizik od krvnih ugrušaka.
U danskoj studiji objavljenoj u svibnju otkriveno je da su ljudi koji su uzimali antidepresive jednu do pet godina imali veći rizik od iznenadne smrti od srčane bolesti od onih koji nisu imali povijest uzimanja lijekova. Međutim, nije jasno jesu li smrti uzrokovane lijekovima ili samom psihijatrijskom bolešću.
"Volio bih da ima više studija kako bi se bolje kvantificirali ti problemi", dodao je dr. Nestadt.
Psihijatri naglašavaju da sve nedostatke treba uravnotežiti s vrlo stvarnim rizicima izbjegavanja lijekova.
"I dalje sam mišljenja da kod ljudi koji imaju depresiju koristi nadmašuju rizik", dodao je.
