Što napraviti ako imate puknuti ili otkrhnuti zub? Koje su opcije za njegov popravak te ima li vrsta četkice i zubne paste utjecaja na zdravlje zuba. Na ta i druga pitanja odgovara izv.prof.dr.sc. Tomislav Lauc, dr.med.dent. specijalist ortodoncije iz Zagreba.
Loša oralna higijena i rijetki posjeti stomatologu samo su neki od razloga puknuća, otkrhnuća i ispadanja zuba. Također, činjenica je da mnogo ljudi o njima čak ni ne razmišlja, sve dok se ne pojavi problem.
No, zašto zubi nekih ljudi jednostavno nisu (dovoljno) jaki te što sve utječe na jačinu zuba? Tomislav Lauc, specijalist ortodont i stomatolog navodi kako je caklina koja pokriva zub u stalnom procesu pregradnje. "Njezina se površina neko vrijeme troši, pa onda opet obnavlja. To se zovu procesi demineralizacije i remineralizacije. Kada demineralizacijski procesi prevladavaju npr. pri pojačanoj konzumaciji šećera pa čak i voća, a ujedno nema dovoljno remineralizacije tada caklina slabi."
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Lauc, dr. med. dent., spec. ortodoncije
Kada je u pitanju jačanje zuba, kalcij i vitamini jačaju sve tvrde supstance u tijelu. Stoga, redovito čišćenje zubnim pastama s fluorom značajno pojačava remineralizacijski učinak. Iako se fluor često demonizira, njegov oblik u zubnim pastama jako je važan i koristan za remineralizaciju zuba, zaključio je.
mZ: Koji su najčešći razlozi puknuća ili okrhnuća zuba?
Prejake žvačne sile uslijed nepravilnog zagriza i oslabjeli zubi uslijed karijesa dva su osnovna razloga. Ako karijes zahvati veći dio zuba potrebna je i veća plomba ili ispun pa je i preostali dio zuba manji. Nakon liječenja zuba često je kruna zuba znatno oslabljena pa je sklonija pucanju. U takvim je slučajima potrebno napraviti krunicu na zubu što mnogi izbjegavaju.
Također, vrlo često se kompromisno stavi veliki ispun koji može dobro držati određeno vrijeme, ali žvačne sile mogu biti prejake i kada padnu pod određenim kutom dolazi do odlamanja dijela zuba. Poseban su problem pucanja korijena zuba koja nije moguće spojiti pa uglavnom završavaju s gubitkom zuba.
mZ: Kada najviše dolazi do pucanja korijena zuba i postoje li zubi koji najčešće pucaju?
Nakon liječenja korijenskih kanala svaki zub ima veću opasnost od pucanja korijena. Između 15 i 20 % liječenih zuba u konačnici će frakturirati i to svaki pacijent treba biti svjestan unaprijed. Mi u poliklinici Apolonija svakom pacijentu pri različitim zahvatima predočavamo što se može u budućnosti dogoditi jer pacijenti s tim informacijama trebaju biti upoznati. Ako dođe do pucanja korijena ili tzv. vertikalne frakture, gotovo uvijek je potrebno zub izvaditi i nadoknaditi ga implantatom ili mostom. To je potrebno učiniti što prije kako ne bi došlo do razgradnje kosti oko puknutog korijena. Ako se pojavi mala fistula kao prištić na desnima to je vrlo jasan signal da je možda došlo do frakture korijena. Bol ne mora biti uopće prisutna.
Zubi koji najčešće pucaju su uglavnom gornji pretkutnjaci, uglavnom njihove nepčane kvržice, a često se odlamaju rubovi tj. bridovi prednjih zuba. Mnogi nisu niti svjesni da imaju zagriz koji iznutra troši i uništava prednje zube pa kada se dovoljno stanje, zubi pucaju poput stakla. Zato je važno i kod odraslih ljudi napraviti ortodontski pregled i na vrijeme ukloniti tu opasnost.
mZ: Postoje li namirnice koje su u tekućem obliku, a štete zubima ili dugoročno dovode do njihova slabljenja?
Štetne su namirnice prvenstveno one koje imaju veću kiselost. To su prije svega gazirana kola pića koja imaju koncentriranu limunsku kiselinu u sebi i izazivaju otapanje cakline. Otapanje cakline izazivaju i neka zdrava pića kao što su sokovi od agruma – sok od limuna, naranče ili grejpa. Kako bi smanjili njihov štetni učinak na caklinu svojim pacijentima preporučujem da ih piju nešto rijeđe i da nakon što popiju sok isperu i dobro promućkaju usta običnom vodom. To će isprati i smanjiti kiselost koja ostaje na zubima i otapa caklinu.
mZ: Kako spriječiti puknuće zuba?
Prije svega redovitim posjetima stomatologu. U našoj poliklinici smo primjerice uveli preventivne programe prilagođene različitim potrebama pacijenata. Pravovremeno uklanjanje karijesa omogućit će da ostane više zubne supstance što sprječava da ne dođe do slabljenja zuba.
Također, uklanjanje karijesa sprječava upalu zubnog živca pa neće trebati liječenje zubnih kanala i posljedično slabljenje zuba. Vrlo često provodim ortodontske postupke ispravljanja zuba kako se ne bi trošili i kako bi se ujednačile žvačne sile na sve zube. Detaljni pregledi mogu detektirati na vrijeme potencijalne opasnosti i danas uz napredne dijagnostičke metode možemo puno toga predvidjeti i samim time spriječiti.
mZ: Koje su posljedice neliječenja otkrhnutog zuba? Zašto je puknuti zub bolan, odnosno što ako nije bolan?
Ako se radi o odlomljenom dijelu cakline vjerojatno će iritirati jezik ili sluznicu. Također je moguće dodatno odlamanje dijela zuba. Hrapave plohe otkrhnute površine sakupljat će nečistoće i povećati rizik od karijesa na tom mjestu. U svakom slučaju potrebno je nešto učiniti, ili zagladiti plohu ili nadoknaditi je ispunom ili protetskim nadomjeskom.
Ako je zubni živac vitalan, a odlomljeni dio dubok, zub će biti osjetljiv. Ako je otkrhnuti dio manji ili zubni živac odumro ili liječen tada neće biti osjetljivosti samog zuba. Pri lomu dijela krune zuba dio zuba može biti pomičan i osjetljiv ako je puknuo ispod razine desni pa ga samo zubno meso drži uz zub.
mZ: Kako se liječi otkrhnuti zub? (Kako kada je otkrhnuti samo dio, s kako kada je otkrhnuta cijela polovica vertikalno od zubnog mesa?)
Ako se odlomi dio zuba može ga se nadoknaditi plombom ili ispunom. U nekim slučajevima kada je okrhnuti dio velik trebat će na zub staviti krunicu. Takvi su slučajevi koji spominjete, kada se odlomi vertikalno gotovo pola zuba.
Ako njegova struktura nije dovoljno čvrsta da podnosi jake žvačne sile, zub će trebati ojačati štapićem od staklenih vlakana. Naravno, ponekad će trebati pristupiti i liječenju kanala zube, posebno ako je prijelom zuba nastao uslijed karijesa koji je još i inficirao zubnu pulpu.
mZ: Je li istina da svakoj osobi treba drugačija pasta za zube? Kako znati koju pastu za zube koristiti?
Svaka osoba ima različite potrebe i nisu sve paste iste. Djeca u različitoj dobi imaju različitu potrebu za fluorom kako bi se zubi mogli pravilno razvijati. Mala djeca s druge strane vole gutati pastu za zube pa je bolje da ona bude potpuno jestiva, a takvih pasti baš nema na tržištu. Zato sam u suradnji s jednom hrvatskom tvrtkom inicirao proizvodnju upravo individualnih pasti za zube Zoobzone koje će biti prilagođene različitim potrebama bez štetnih i potencijalno kancerogenih tvari kojih inače gotovo uvijek ima u zubnim pastama.
U taj hrvatski projekt prirodnih zubnih pasti uključilo se i Sveučilište u Zagrebu sa svojim analizama koje su pokazala da je moguće napraviti prirodne i vrlo djelotvorne paste. Toliko da se ne trebaju niti ispirati već se mogu ostaviti u ustima da duže vrijeme djeluju ljekovito. Tako sad postoje različite paste za one koji imaju problema s upalama desni, za veću osjetljivost prema karijesu ili primjerice za pušače. Mnogu imaju problem suhih usta, uslijed stresa, kemoterapija ili drugih razloga pa postoje pasta koja rješava i taj problem. Trudnice također imaju svoje potrebe pa je u hrvatskoj napravljena i prva pasta za trudnice.
mZ: Smiju li se doista zubi prati ili ispirati sobom bikarbonom i pomaže li ona u njihovom izbjeljivanju te utječe li ona na caklinu?
Jedno od tradicionalnih sredstava kao priručno čišćenje zuba je soda bikarbona. Dobre strane su joj je što smanjuje kiselost sline, ima učinak površinskog izbjeljivanja, jeftina je i nema štetnih kemijskih sastojaka. Može se ponekad koristiti i imat će blagi učinak izbjeljivanja.
Malo je preabrazivna pa pojačava trošenje cakline ako ju se koristi kroz duže vrijeme. Stoga ju Američko stomatološko društvo ne preporučuje za stalnu upotrebu. Za izbjeljivanje se također koristi, napravit će kratkoročni blaži učinak, a za jače izbjeljivanje potrebno je provesti izbjeljivanje u stomatološkoj ordinaciji pod kontroliranim uvjetima s profesionalnim sredstvima za izbjeljivanje.
mZ: Koliko je važna četkica za zube? Kako ju ljudi trebaju birati, po kojim kriterijima? Koje su vrste prema vama najbolje?
Po meni su najbolje one četkice koje se često koriste. Nisam pristaša tvrdih četkica jer vrlo često imaju nedostatni učinak čišćenja zuba. Soft i medium čvrstoće su puno bolje za koristiti. Pojedine kompanije počele su propagirati supersoft četkice i voditi kampanju protiv medium četkica isključivo iz svojih komercijalnih razloga.
Četkice ne trebaju imati preveliku glavu kako bi se lakše manipuliralo s četkicom, treba nanijeti pastu na suhu četkicu i kasnije ju dobro isprati. Treba se koncentrirati dok se četkaju zubi i razmišljati koje plohe još nisu dovoljno oprane i kako ih što bolje oprati, a ne se isključiti i razmišljati o nečem drugom. Četkati zube treba s mozgom, a ne s rukama i onda će stomatolog imati puno manje posla.
Članak je iz arhive missZDRAVE i sada ej ponovno objavljen.
www.apolonija.hr/tomislav-lauc
