Svakodnevni stres i njegova 'povremena' kulminacija uz očitu psihološku komponentu uzrokuju hormonski disbalans koji uistinu potvrđuje staru narodnu 'bolest dolazi od stresa'.
I kada ne primjećujemo odraz naše užurbane svakodnevice ona neupitno postavlja pitanje nad kvalitetom naše prehrane (govori osoba koja za vrijeme 24satnih dežurstava jede gumene bombone i pije kolu), i vremenu posvećenom tjelesnoj aktivnosti. Stručnjaci kažu da nam kretanje na poslu najčešće nije dovoljno (to se isto zapitam kad pogledam u 16 sati u pedometar i vidim da sam prešla oko 4 km, uglavnom po stepenicama) zbog čega dolazi do porasta epidemiologije debljine, šećerne bolesti i kardiovaskularnih bolesti. Nije ekskluzivan podatak da su upravo to uzročno-posljedični razlozi smrtnosti u populaciji.
Iako je bilo koji oblik tjelovježbe uvijek dobrodošao, joga - taj drevni indijski sustav osobnog razvoja i napretka uma duha i tijela najstariji je na svijetu. S obzirom na brojne znanstvene studije i opstanak kroz povijest ne čudi što zahvaća sve više svjetske populacije. Konkretnije, sve popularnija joga uistinu može doprinijeti održavanju ravnoteže unutar organizma.
Vježbanje joge za početak će vas naučiti pravilnom disanju. Tako će svaki i najmanji djelić tijela dobiti svoju dozu kisika i hranjivih tvari i svi procesi u organizmu će se ubrzati. Stres nas potiče na plitko i površno disanje čime sami sebi uskraćujemo energiju potrebnu za rad svih naših stanica. One su tada primjerice prisiljene pokušati preživjeti, a u nedostatku kisika proizvode brojne štetne tvari koje čine naš organizam kiselim. Povećavajući plućni kapacitet, unošenjem dovoljne količine kisika za rad stanica organizma, postupno će se povećavati i izdržljivost, dok istovremeno dobivamo na snazi mišića i fleksibilnosti.
Valja napomenuti da joga nije religiozna obveza niti stigma već naprosto sportska aktivnost koja ima povoljan učinak na organizam što se bilježi i u znanstvenim publikacijama i u znanju utemeljenom na iskustvu.
Tri faze stresa
U današnje vrijeme konstantno slušamo kako je stres uzročnik gotovo svih bolesti, a što se to točno događa u organizmu?
Davno je još Hans Selye ukazivao na tri glavna stadija svake stresne situacije.
- Prvi, u kojem kao odgovor na stresnu situaciju - simpatički dio živčanog sustava aktivira endokrini sustav, posebno nadbubrežne žlijezde i hipofizu.
- Drugi, tijekom kojega se produžavaju živčane i endokrine reakcije sve dok stresna situacija ne prođe.
- I treći, koji predstavlja stanje iscrpljenosti kada tijelo naprosto vapi za odmorom.
Istraživači su otkrili da ljudi pričaju brže i intenzivnije kada su pod stresom
Ne pružimo li tijelu taj odmor, posljedice stresne situacije se gomilaju i uništavaju organizam. Hormonalna oluja praćena burnim emocijama u tim situacijama predstavlja, fiziološki gledano, posve nepotreban, ali pogubni mehanizam kojim razaramo svoje tijelo i svoj duh. Upravo taj simpatikus kojemu ponekad nije ni vrijeme ni mjesto da se „uključi“ vježbanjem joge se stabilizira . S obzirom da svaki sat joge završava opuštanjem djelujemo na inhibiciju simpatikusa te posljedično na smanjenje nervoze, depresije , tjeskobe, nesanice.
Parasimpatikus, pak, kao dio vegetativnog živčanog sustava kojeg zovem „rest i digest“ (odmor i probava) koji je odgovaran za smanjenje pulsa, smanjenje frekvencije disanja, bolju probavu postaje aktivniji na račun simpatikusa koji nam radi upravo sve suprotno.
Sklonost debljanju: predispozicija u razvoju šećerne bolesti tipa 2
Poremećaj metabolizma glukoze nastaje uslijed manjkavog djelovanja inzulina , a ono je posljedica ili poremećaja u izlučivanju inzulina ili poremećaja njegovog djelovanja ili kombinacije navedenog. Dodatno, hormoni stresa podrijetla iz nadbubrežne žlijezde ili drugih endokrinoloških organa djeluju kontrainzularno: potenciraju tzv. „nedjelotvornost“ istog uslijed čega dolazi do oscilacija glikemije, a potom i razvoja klinički „mjerljive“ šećerne bolesti.
Poznato je da fizička aktivnost masno tkivo zamjenjuje mišićnim, a dobro je poznato da razvijeni mišići za svoj rad trebaju manje inzulina. Valja napomenuti da smanjenje tjelesne mase ili kontroliranje postojeće nezaobilazno zahtjeva pravilniji ili savjesniji izbor namirnica. Nakon vježbanja osjećat ćete se bolje, zaljubiti se u taj osjećaj čistoće te će se prehrana polako usmjeriti na svježiju, kvalitetniju i nemasniju.
Svjetski dan debljine obilježava se 4. ožujka
Joga može pomoći i djelovanjem na unutarnje organe kroz razne položaje (asane) te duboki udah i izdah izmasiramo kojim stimuliramo funkciju unutarnjih organa i žlijezda. Najviše pozicija je u savijenom položaju u kojima se unutarnji organi doslovno pritišću jedan o drugi, jetra i gušterača između crijeva te se dahom „masiraju“ i tako stimuliraju i potiču na bolji rad crijeva i njihovo pražnjenje. Pod uvjetom da prehrana sadrži dovoljno vode i vlakana ovaj mehanizam može doprinijeti rješavanju konstipacije.
Upravo u toj, drevnoj medicini počivaju i suvremene preporuke liječenja koje nazivamo „temeljnim mjerama“ misleći na prehranu i fizičku aktivnost primjerenu osobi pod visokim rizikom ili samom oboljelom od šećerne bolesti.
Visoki krvni tlak, srčane bolesti
Tokom sata joge jedino na što se uspijevamo skoncentrirati postaje dah i pravilno izvođenje pokreta. Barem nakratko otklanjamo probleme, uzročnike stresa te smanjujemo aktivnost simpatikusa, lučenje hormona kortizola povezanog s depresijom, visokim krvnim tlakom i otpornošću na inzulin. Stoga, prakticiranje joge bi putem opisanih metabolički povoljnih mehanizmima doprinijeti sniženju „loših“ kolesterola što dovodi do smanjenog stvaranja plaka na stijenkama krvnih žila, a uz poremećaj regulacije krvnog tlaka i pojavnosti srčanog ili moždanog udara.
Nadalje, poznavajući da tok limfe direktno ovisi o pulsaciji okolnih arterija, kontrakciji mišića, dahu i njegovom utjecaju na tlak u međustaničnom prostoru onda postaje jasno da će joga kroz svoja tri glavna načela: vježbu, opuštanje i pravilno disanje stimulirati tok limfe i tako eliminirati štetne tari iz organizma, uzročnika bolesti i svega što opterećuje naš imunološki sustav.
Položaji u yogi, poput svijeće omogućavaju da se bar jednom u danu potpomogne antigravitacijskom tijeku venske krvi i limfe. Oslabljena venska cirkulacija zbog proširenih vena, insuficijencije zalistaka poboljšat će svoj rad i na račun kontrakcije okolnih mišića.
Umjesto zaključka
Još je jednom za napomenuti da joga nije „religija“, „meditacija“ ili „budizam“; joga je sport i stil života koji vodi kvalitetnijoj brizi o vlastitom organizmu. Dodatno, joga nije lagan sport, naprotiv u vrlo kratkom vremenu dolazi do jačanja muskulature, napose onih malih mišića stabilizatora trupa koji omogućavaju bolju , ugodniju i zdraviju posturu iz koje opet proizlazi lagan, dugotrajan i kvalitetan dah koji ostaje ne samo za vrijeme vježbanja nego i tijekom cijelog našeg dana. Tako teško može doći do neispravnog metabolizma u mišićnom tkivu tako da gotovo ne postoji mogućnost zakašnjele mišićne boli, općeg umora organizma i iscrpljenosti nakon vježbanja.
S povećanjem broja i snage mišićne kontrakcije, pogotovo velikih mišićnih skupina dobivamo na elastičnosti odnosno fleksibilnosti. Omjer snage agonista i antagonista postaje svrsishodniji što omogućuje bolju koordinaciju i balans same posture tijela.
Same vježbe joge primjenjive su za svakoga, svaku dob, a intenzitet se s ustrajnosti i povećava. Ovaj članak proizlazi iz čiste želje da se svima koji ovo čitaju približe beskrajne mogućnosti joge i njene moći da iskoristiti sve pozitivne strane onoga što u organizmu već posjedujemo. I dok nam se čini potpuno nemoguće da nam samo nekoliko sati tjedno može ovoliko pomoći, nadam se da ćete čitajući ovaj članak poželjeti već danas napraviti nešto za sebe.
