Zdravlje Simptomi i pomoć 10. rujna 2021.

Kako je pandemija utjecala na broj samoubojstava govori ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče

Foto: shutterstock Podizanjem svijesti o prevenciji samoubojstava možemo spasiti živote
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Na današnji dan, 10. rujna, obilježava se Svjetski dan prevencije samoubojstava kojim podižemo svijest o ovom sveprisutnom problemu. O tome kako je pandemija korona virusa utjecala na mentalno zdravlje i broj samoubojstava razgovarali smo s doc. prim. dr.sc. Petranom Brečić, psihijatricom i ravnateljicom Klinike za psihijatriju Vrapče

Godišnje više od 700 tisuća ljudi diljem svijeta odluči se na teški čin samoubojstva, a za svako izvršeno, postoji i nekoliko pokušaja samoubojstva. To su poražavajuće brojke koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) uoči obilježavanja Svjetskog dana prevencije samoubojstava 10. rujna. "Tijekom protekle, 2020. godine, broj izvršenih samoubojstava u Republici Hrvatskoj bio je istovjetan onome u 2019. godini, to jest u obje godine izvršeno je 566 samoubojstava", ispričala nam je doc. prim. dr.sc. Petrana Brečić, psihijatrica i ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče. 

 | Author: Robert Anic/PIXSELL Foto: Robert Anic/PIXSELL Ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče Petrana Brečić pohvalila se kako je ustanova vrlo brzo prilagodila svoje modalitete pružanja skrbi okolnostima pandemije Dodaje kako je važno naglasiti da je u te dvije godine, kada se promatra dulje vremensko razdoblje, broj samoubojstava značajno manji, no i značajnu činjenicu koja nije odmah uočljiva iz apsolutnih brojki – u posljednja dva mjeseca 2020. godine, broj samoubojstava bio je veći nego prethodne 2019. godine, a u samom mjesecu prosincu on je veći i kada promatramo zadnjih pet godina. Ipak, poziva na izraziti oprez u tumačenju ovih podataka te šire govoreći, u tumačenju utjecaja pandemije i cjelokupnog pandemijskog okruženja na psihičko zdravlje.

Gledano na globalnoj razini, najčešće žrtve su muškarci, njih 12,6 na 100 tisuća, dok je ta brojka nešto manja za žene, 5,4 na 100 tisuća. Pritisak pandemije i svakodnevne nesigurnosti donio je mnogo nepovoljnih utjecaja za mentalno zdravlje opće populacije, a o tome smo popričali s ravnateljicom Brečić.

Pandemija i broj samoubojstava 

Na samom početku pandemije stručnjaci su imali vrlo crna predviđanja kako će se novonastala situacija odraziti na broj samoubojstava, no kasnije su ista opovrgnuta brojim istraživanjima. "U jednome istraživanju u kojemu su i stručnjaci naše Klinike imali prilike sudjelovati, a koje je uključivalo veliki broj pouzdanih podataka iz ukupno 21 zemlje svijeta, utvrđeno je kako u ranom razdoblju pandemije nije bilo značajnijeg porasta broja samoubojstava s obzirom na prethodna razdoblja", navodi doktorica Brečić. Unatoč činjenici da pandemija zasigurno utječe na psihičko zdravlje svakog od nas, više je čimbenika zbog kojih brojke nisu porasle. "Jedan od značajnih čimbenika je svojevrsna rana i široka “aktivacija” sustava skrbi za psihičko zdravlje, a čemu smo imali prilike svjedočiti kako u našoj zemlji, tako i šire. Najjednostavnije govoreći, temeljem brojnih prethodnih, raznorodnih iskustva naučili smo kako je skrb za psihičko zdravlje sastavni dio sustavne i suvisle pripreme, odgovora i oporavka od tako značajnih i sveprožimajućih ugroza", ispričala nam je. 
 

 | Author: shutterstock Foto: shutterstock Zapamti da se za pomoć uvijek možeš obratiti nekome tko će slušati!
 

Klinika za psihijatriju Vrapče primjer je jedne od ustanova koja je vrlo brzo prilagodila sve svoje modalitete pružanja skrbi danim okolnostima te razvila i nastavila razvijati čitav niz vrlo specifičnih programa i intervencija. Docentica Brečić dodaje: "Ovdje su od jednako važnog značaja bile i razne druge 'intervencije' koje nisu uže vezane za psihičko zdravlje, poput onih usmjerene očuvanju radnih mjesta i drugih vidova financijske pomoći, raznim drugim oblicima pomoći i potpore, primjerenom i pravodobnom komuniciranju s javnosti, medijskom izvještavanju i slično. Ovo smatram vrlo važnim za istaknuti jer nam na određeni način pokazuje i kako moramo ili bismo trebali dalje postupati". 

Je li krizno stanje spriječilo brojna samoubojstva?

"Povijest čovječanstva je na određeni način svjedočanstvo o iznimnoj otpornosti i prilagodljivosti ljudi. Doduše nevolja jest u tome, što se teško i nevoljko odričemo svojih uobičajenih obrazaca ponašanja i suodnošenja, a oni su u konačnici i nastali zbog svrhovitih razloga", komentirala je Brečić. Situacija s pandemijom i neizvjesnošću što će se dogoditi sutra je jedan od načina na koji postajemo svjesni dobroga u sebi i oko sebe pa se počinjemo boriti da to isto i ne izgubimo, što je tragična činjenica samo po sebi. 

"Ipak, treba naglasiti, posebice imajući na umu brojke iz posljednjih mjeseci prošle godine, kako određeni čimbenici koji mogu nepovoljno utjecati na psihičko zdravlje u ranim razdobljima pandemije nisu bili izraženi u svojoj punini ili smo ih pak još uvijek uspijevali nekako premostiti i savladati. Tu svakako vrijedi istaknuti i samu duljinu trajanja ove ugroze te pojavu nekih drugih, izravno ili neizravno povezanih s pandemijom. Sve navedeno, a ugroze i nevolje se isprepliću na doista složeni način, doista može dovesti do kraha obrambenih mehanizama u pojedinaca te posljedično tome i do porasta broja pokušaja samoubojstva i samoubojstava", rekla nam je ravnateljica Brečić i dodala: "Još uvijek o svemu tome nemamo potpunu sliku, ali ono što svakako znamo jest kako se na samoubojstva kao i na druge nepovoljne utjecaje na psihičko zdravlje može djelovati jačanjem otpornosti, pružanjem nade i zajedništvom te suzbijanjem ili ublažavanjem osjećaja straha, neizvjesnosti i samoće. Isto se tiče sviju nas, a kao što je to i inače slučaj u takvim situacijama, najbolje je prvo krenuti od sebe, to jest od sebe i svojih bližnjih". 
 

Možda te zanima... Samoubojstvo je drugi vodeći uzrok smrti među ljudima od 15 do 29 godina Zdravlje

Kome se obratiti za pomoć?

U Hrvatskoj postoji nekoliko mjesta na kojima možemo potražiti pomoć. Važno je pravovremeno reagirati ako nam takve misli i počnu prolaziti umom i zapamtiti da nikada u toj borbi nismo sami te da uvijek postoje osobe kojima je stalo i koje žele pomoći.

Za pomoć djeci i tinejdžerima tu je Hrabri telefon, sigurno i povjerljivo mjesto namijenjeno djeci i tinejdžerima, bilo da razmišljaju o samoubojstvu ili za bilo koji drugi problem koji imaju - to mogu biti ljubavni problemi, poteškoće u učenju ili situacije u kojima ih netko iz okoline zlostavlja ili zanemaruje. Linija je besplatna, a zvati možeš na broj 116 111. Hrabri telefon ima i liniju za odrasle - 0800 0800.

Odrasli se mogu javiti u Centar za krizna stanja KBC Zagreb na liniju koja je otvorena 24 sata: 01 23 67 415

Koronavirus.hr ima svoju liniju za psihološku pomoć koja je dostupna svakog dana od 8 do 20 sati: 099 5270 126 i 099 5270127

Za pomoć se možemo obratiti i svom liječniku opće prakse koji će nas uputiti prema stručnjaku s kojim probleme možemo riješiti i vidjeti da je život puno veći od samog problema. 

Ove brojeve i stručnjake možemo kontaktirati i ako primijetimo da netko u našoj okolini treba pomoć kako bi im mogli biti podrška. Kao što je napomenula doktorica Brečić, važno je razvijati osjećaj zajedništva i pružati nadu ljudima oko sebe
 

Možda te zanima... Osobna iskustva: Kako se nositi sa suicidalnim mislima? Psiha i seks

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.