Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (engl. International Association for Suicide Prevention – IASP) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u cilju podizanja svjesnosti o potrebi i obvezi aktivnosti na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.
Ove se godine obilježava 17. Svjetski dan prevencije samoubojstava. Svrha ove inicijative je širenje znanja o problemu samoubojstava, podržavanje istraživanja, prosljeđivanje informacija, smanjenje stigme te poticanje na spoznaju da se samoubojstvo može spriječiti.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je 1 od 100 smrtnih slučajeva u svijetu posljedica je samoubojstva, odnosno oko 703 000 ljudi godišnje umre od samoubojstva. Samoubojstva su vrlo kompleksan i slojevit javnozdravstveni i društveni problem, čijem se rješavanju treba posvetiti sustavno i multidisciplinarno. Stoga je iznimno važno podizati razinu svijesti o samoubojstvima te promovirati korištenje provjerenih mehanizama prevencije i smanjenja broja samoubojstava, a Svjetski dan prevencije samoubojstava prava je prilika za to.
Samoubojstvo se javlja u bilo kojoj dobi tijekom života i drugi je vodeći uzrok smrti među ljudima od 15 do 29 godina na svjetskoj razini – 2015. godine je samoubojstvo činilo 1,4 % svih smrtnih slučajeva širom svijeta, što je te godine bio 17. glavni uzrok smrti, od čega se 78 % slučajeva dogodilo u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. Kako bi se spriječili pokušaji samoubojstva i samoubojstva na razini cijele populacije, podpopulacije i individualno se mogu provesti učinkovite i dokazane intervencije.
U Hrvatskoj su 2021. godine registrirana ukupno 545 izvršena samoubojstva (stopa 14,0/100.000). U odnosu na zemlje Europske unije Hrvatska bilježi više stope smrtnosti zbog samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice prije svibnja 2004. U usporedbi sa prosjekom stopa samoubojstava za zemlje EU članice poslije svibnja 2004., Hrvatska bilježi nešto višu stopu samoubojstava za sve dobi ukupno, podjednaku stopu za dob do 64 godine te višu stopu za dob 65 i više godina.
Svaki od tih pojedinaca je dio zajednice. Neki su dobro povezani sa zajednicom i imaju mrežu obitelji, prijatelja i suradnika ili školskih kolega. Drugi mogu biti manje povezani, a neki pojedinci mogu biti vrlo izolirani. Bez obzira na okolnosti, zajednice imaju važnu ulogu u pružanju podrške onima koji su ranjivi.
Zastani na tren, promijeni život
Ove se godine Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava pod sloganom „Stvarajmo nadu djelovanjem“. Kao dijelu zajednice, odgovornost nam je paziti na one koji se možda bore, provjeriti s njima kako su i potaknuti ih da ispričaju svoju priču na svoj način i svojim tempom. Korištenje nježnih riječi, nuđenje podrške i slušanje bez osuđivanja može napraviti svu razliku.
Povezivanje s osobama koje su pogođene samoubojstvom bliske osobe ili osobama koje imaju iskustvo suicidalnog ponašanja ključno je u prevenciji samoubojstava. Kao prijatelj, budite uz osobu koje se otuđila od okoline i usmjerite je na podršku koja joj je potrebna. Ljudi koji su proživjeli pokušaj samoubojstva imaju puno toga što bi nas mogli naučiti o tome kako su riječi i djela drugih važni. Često su razgovarali o tome kako su došli do točke u kojoj nisu mogli vidjeti alternative osim da preuzmu vlastiti život, te o vremenima, satima i minutama koji vode do toga. Nerijetko opisuju da nisu željeli umrijeti, već su umjesto toga htjeli da netko intervenira i zaustavi ih. Mnogi kažu da su aktivno tražili nekoga tko bi osjetio njihov očaj i pitao jesu li u redu.
Ponekad kažu da su se sami sa sobom dogovorili da bi, kad bi ih netko pitao jesu li u redu, sve rekli i dozvolili da interveniraju. Nažalost, često se dogodi da nitko nije pitao. Pojedinci koji dijele svoju priču na svoj način rade na prevenciji samoubojstava. Gotovo univerzalno kažu da bi, kad bi netko zastao na minutu, put i pravac u kojem su išli mogli biti prekinuti. Život je dragocjen i ponekad neizvjestan. Uzimajući minutu da dopre do nekoga, potpuni stranac ili bliski član obitelji ili prijatelj može promijeniti tijek života.
Nema svaka osoba sve odgovore. Ljudi često ne žele intervenirati, čak i ako su jako zabrinuti za nekoga. Postoje mnogi razlozi za to, ne samo da se boje da neće znati što da kažu. Važno je, međutim, zapamtiti da nema brze formule. Pojedinci koji su doživjeli epizodu teškog suicidalnog razmišljanja često kažu da ne traže konkretne savjete, ali su suosjećanje i pažnja od drugih pomogli da se stvari promijene nabolje.