Poseban cvijet koji simbolizira nadu i buđenje novoga života, narcis, postao je zaštitni znak borbe protiv raka dojke te poruka o važnosti redovitih pregleda i ranog otkrivanja ove bolesti.
Hrvatska liga protiv raka s Hrvatskim forumom protiv raka dojke - Europa Donna - Hrvatska, a u suradnji s Klubom žena operiranih od raka dojke i uz potporu studentica Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta prve proljetne subote 1997. godine održali su Dan narcisa na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Tradicija se održala sve do danas kada obilježavamo 25. Dan narcisa. Narcisi osim što simboliziraju dolazak proljeća, novog života i nade, samim time postali su sinonim za buđenje i jačanje svijesti o prevenciji i ranom otkrivanju raka dojke, ali i podrška svim onim ženama koje su od istog već oboljele.
Svaki mjesec u Hrvatskoj 90 žena umre od raka dojke, a Danom narcisa pokušava se ukazati na to kako je rak dojke najčešći tumor kod žena i poslati poruka o važnosti prevencije jedne od najsmrtonosnijih bolesti današnjice. Više od 90 % bolesnica s rakom dojke može se izliječiti ako se dijagnoza postavi u početnom stadiju i ispravno liječi, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Zašto je važna prevencija raka dojke?
Svakog dana šest žena u Hrvatskoj saznat će da boluje od raka dojke. Unatoč uznapredovalim metodama liječenja, rak dojke je i dalje najčešći pojedinačni uzrok smrti u žena u dobi od 35. do 69. godine. Iako nije poznato zbog čega nastaje, uočeno je da neki čimbenici poput dobi i spola povećavaju rizik razvoja raka dojke. Dakle, sto puta više žena oboli od raka dojke od muškaraca, a učestalost raka dojke raste s dobi, značajnije nakon 40 godine.
Veliki utjecaj ima i pozitivna obiteljska anamneza. Veći rizik nose žene čije su majke, bake, sestre, kćeri i tete oboljele od raka dojke, pogotovo prije 50. godine. U nekim obiteljima postoji veća učestalost promjena (mutacija) tzv. BRCA1 i BRCA2 gena. Dok je očekivani rizik za razvoj raka dojke tijekom života 10-15 %, kod žena s mutacijom BRCA1 i BRCA2 rizik je značajno veći i iznosi od 40 % do 85 %. Danas je dostupno genetsko testiranje s ciljem otkrivanja mutacija kod članova visokorizičnih obitelji.
Također, žene s prekomjernom tjelesnom težinom imaju više masnih stanica u kojima se stvara višak estrogena koji utječe na rast nekih tumora dojke, konzumacija alkohola oštećuje DNA i povećava razinu estrogena i drugih hormona koji pospješuju rast tumora dojke. Žene koje tjedno konzumiraju 3-5 alkoholnih pića imaju 15 % veći rizik od razvoja raka dojke. Pušenje osim što je povezano s većim rizikom razvoja raka dojke kod premenopauzalnih žena, povećava i komplikacije liječenja raka dojke jer negativno utječe na cijeljenje rane nakon kirurškog zahvata, dodatno oštećuje pluća nakon zračenja i povećava rizik od stvaranja ugrušaka.
Svake godine u Hrvatskoj čak 2500 žena oboli od raka dojke, a istodobno ih svake godine umre 900
Obolijevanje od raka dojke možemo sami znatno smanjiti reducirajući najveće i najčešće rizične čimbenike kao što su pretilost, pušenje, hormonska nadomjesna terapija, stres i tjelesna neaktivnost. Čak 25 posto slučajeva raka dojke uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću, a s druge strane redovito vježbanje smanjuje rizik od bolesti. Riječ je o tome da tijelo ima bolji imunitet te manju razinu estrogena u krvi, pa se na takav način ne potiče rast i razvoj “nenormalnih” stanica u dojci.
Koje metode pregleda postoje?
Radiološka dijagnostika ključna je u otkrivanju karcinoma, razlikovanju benignih i malignih lezija, u pravilnoj procjeni proširenosti bolesti i planiranju liječenja te u kontinuiranom poslijeoperacijskom praćenju pacijentica, koje je praktički doživotno. Radiološke slikovne metode koje se rutinski koriste u dijagnostici dojke su: mamografija, ultrazvuk i magnetska rezonancija (MRI).
U Hrvatskoj je 2006. godine pokrenut Nacionalni program ranog otkrivanja karcinoma dojke u sklopu kojega svaka žena od 50. godine života dobiva poziv za mamografsko snimanje u dvogodišnjem intervalu. Program je hvale vrijedan, ali za neke žene može biti prekasno prvo mamografsko snimanje s 50 godina. Ovo se posebno odnosi na žene čije su bliske srodnice bolovale od raka dojke. One bi trebale započeti s mamografskim snimanjima i UZV-om dojki desetak godina prije nego je oboljela majka ili sestra.
U današnje vrijeme naglasak se primarno stavlja na prevenciju te se stoga savjetuje svakoj ženi da usvoji samopregled dojki jednom mjesečno nakon mjesečnice kada su dojke najmanje bolne i napete. Ultrazvučni pregled dojki i mamografski pregled dvije su osnovne dijagnostičke metode u otkrivanju karcinoma dojke. Kod žena mlađih od 40 godina života ultrazvuk dojki je osnovna dijagnostička metoda za otkrivanje karcinoma dojke, dok kod žena starijih od 40 godina ultrazvuk predstavlja metodu, koja nadopunjuje mamografiju i predstavlja “zlatni standard” u prevenciji i otkrivanju bolesti.
Ultrazvuk dojki je dijagnostička pretraga koja koristi ultrazvučne valove za prikaz tkiva dojke. Vrlo je dobra, široko prihvaćena precizna metoda te nema negativnih učinaka na pacijenta. Ultrazvučnim pregledom se mogu otkriti brojne promjene u dojci od dobroćudnih cista i fibrocističnih promjena, upalnih promjena, zatim dobroćudni tumori kao što je fibroadenom pa do sumnjivih tvorbi za koje je potrebna daljnja dijagnostička obrada, ali i tvorbi koje nedvojbeno ukazuju na rad dojke. Nakon dijagnostičke procedure liječnik će napisati nalaz sa završnim mišljenjem i preporukom za dalje praćenje ili kontrolu.
Mamografija je radiološka metoda snimanja dojki posebnim rendgenskim aparatom koji se naziva mamograf. Liječnik radiolog očitava mamografske snimke na kojima se prikazuju sve anatomske strukture dojke s mnogo detalja. Moguće je vidjeti promjene na koži, masnom tkivu, žljezdanom tkivu, prsnim mišićima i pazušnim jamama. Mogu se otkriti dobroćudne tvorevine, ciste, fibroadenomi, kalcifikati, ali i maligni tumori u začetku kada još nisu invazivni. Nažalost, u našoj zemlji još uvijek otkrivamo velik postotak invazivnih karcinoma kod kojih je liječenje kompleksnije i manje učinkovito. Istina je da mamograf koristi RTG zračenja pri snimanju dojki, ali je količina i jačina zračenja oprezno prilagođena da je potencijalna štetnost za pacijenticu svedena na minimum.
Dokazano je da novija metoda MRI može u mnogim slučajevima prikazati žarišta tumora i bolje procijeniti proširenost invazivnih karcinoma dojke, u slučajevima kada se ta žarišta ne vide ni na ultrazvuku ni na mamografiji, što je posebno značajno u vrlo gustim dojkama.
Svaka bi žena trebala obaviti prvi ultrazvuk dojki iza 20. godine života, a ženama starijima od 39 godina preporučuje se mamografija jednom godišnje ili barem jednom svake dvije godine, bez obzira na to imaju li ili nemaju kliničkih tegoba. Ako žena bilo što uoči, pogotovo, ako napipa kakvu kvrgu, uvlačenje bradavice ili iscjedak, neizostavno se treba javiti liječniku, iako to ne mora nužno značiti da ima rak dojke.
Koji su rizici kasnog otkrivanja raka dojke?
Najčešći simptom raka dojke je bezbolna kvržica u dojci koju žena primijeti samopregledom dojke, a drugi simptomi mogu biti promjena kože to jest narančina kora, iscjedak iz bradavice i bol u dojci. Samo 10 % kvržica u dojci jesu maligne naravi. U trenutku kada se rak dojke može osjetiti pod prstima, on je velik već više od 1 cm. Liječenje raka dojke ovisi o stadiju bolesti, a najvažniji podatak je upravo veličina tumora i proširenost na limfne čvorove. Rano otkriven rak dojke, na mamografiji, dok još nije palpabilan ima najbolju prognozu.
Liječenje raka dojke sastoji se od kirurškog zahvata odstranjenja dojke (mastektomija), radioterapije (zračenja), kemoterapije, hormonske terapije. Izbor metode liječenja ovisi o stadiju bolesti. U oko 80 % novih slučajeva bolest bude otkrivena u ranoj fazi, a oko 20 % bolesnica u trenutku postavljanja dijagnoze ima uznapredovalu bolest s metastazama. Rizik razvoja raka dojke raste s godinama. Danas se smatra da svaka 8. žena ima rizik obolijevanja od raka dojke. Bolest je rijetka u žena mlađih od 40 godina, a rak dojke kod mladih djevojaka je rjeđi od 1%.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji tumori dojke dijele se na neinvazivni karcinom dojke tj. karcinom in situ (nije došlo do proboja bazalne membrane) i invazivni karcinom dojke (tumor je probio bazalnu membranu).
Neinvazivni karcinomi dojke nazivaju se još karcinomima in situ i, za razliku od invazivnih karcinoma, nemaju sposobnost prodora kroz bazalnu membranu, dakle ostaju lokalizirani, nema širenja kroz stromu dojke. Dok duktalni karcinom in situ nastaje iz epitelnih stanica kanalića dojke i najčešći je oblik preinvazivnog karcinoma dojke (80 %). Ovaj oblik karcinoma najčešće se nalazi u žena između 40 i 60 godina.
U većine žena mali tumori ne uzrokuju vidljive promjene te se ne mogu napipati pri pregledu dojke, nema kvržice u dojci. Ti se tumori obično otkriju slučajno, pri rutinskoj mamografiji ili u nalazu biopsije dojki. Ako se postavi dijagnoza i tumor se ukloni kirurški prognoza je odlična. Ako se tumor ne otkrije, pretpostavlja se da će polovina žena razviti invazivni karcinom koji probija bazalnu membranu i metastazira dalje.
Ipak, odaziv na besplatni mamografski pregled iznosi oko 60 %, što znači da gotovo svaka druga žena ignorira poziv na besplatnu mamografiju. Ovaj podatak izrazito zabrinjava, ako uzmemo u obzir činjenicu da je rak dojke najčešći uzrok smrti žena od maligne bolesti.
Uistinu je važno ohrabriti naše majke, bake, strine, tete, susjede i sve poznanice da se odazovu nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke.
