Posebni robot koji uklanja tumore pluća, gušterače ili prostate zvuči kao znanstvena fantastika, no upravo se to događa u zagrebačkoj Radiochirurgiji.
U specijalnoj bolnici Radiochirurgia liječnici radiokirurškim zahvatima pacijentima u općoj anesteziji uklanjaju tumore pluća, jetre ili gušterače u jednom ciljanom zahvatu, a pri tome čuvaju i ne zrače okolne organe i tkiva. Zahvat je pogodan i za pojedine neoperabilne tumore što vidimo na primjeru pacijenta kojem je uništen tumor gušterače koji se nije mogao operirati tradicionalnom metodom odlaska pod nož.
Uklanjanje tumora u ambulantnom zahvatu, bez krvi i boli
"Preko 50 posto pacijenata živi preko 24 mjeseca, a njih negdje oko 13 posto živi duže od četiri godine. Reakcije su spektakularne. Tu ne radite klasičnu kirurgiju, nema krvi, nema bola, nema dugotrajnog oporavka, nema postoperativnih komplikacija. Pacijenti dođu, inače se to uradi u jednoj frakciji, u jednom dolasku koji traje 45 minuta do sat i pol, kako kod kojeg pacijenta. Nakon toga pacijenti odlaze doma. Ovo je zapravo ambulantni zahvat", rekao je ravnatelj specijalne bolnice Dragan Schwarz za HRT.
Pacijent se za potrebu radiokirurških zahvata mora uspavati odnosno mora biti pod općom anestezijom kako bi zahvat mogao biti što precizniji. "Problem je što se tumori miču u organizmu od disanja, peristaltike i ostalih fizioloških procesa. U anesteziji mi postižemo da je pacijent nepomičan. Anestezija zaustavlja disanje, smanjuje peristaltiku. To znači jako visoku sigurnost, preko 90 posto, čak po našim iskustvima i 98 posto da će tretirana lezija nekrotizirati i da će biti u potpunosti uništena", objasnio je Hrvoje Kaučić, voditelj službe za radiokirurgiju i radioterapiju.
Izvođenje zahvata je spoj znanja liječnika, ali i medicinskih fizičara
Dok su se nekada medicina, fizika, kemija i biologija izučavali kao zasebne grane koje imaju zajedničke dodirne točke, danas se i kod mladih znanstvenika kao i onih iskusnih potiče interdisciplinarnost. Takav spoj možemo vidjeti i na primjeru radiokirurgije u kojoj važnu ulogu igraju fizičari, točnije medicinski fizičari. "Medicinski fizičar zadužen je da linearni akcelerator točno i precizno isporuči planiranu i propisanu dozu zračenja", pojašnjava radiofizičar Domagoj Kosmina.
Da cijeli postupak bude još precizniji i bez anestezije brinu se kolege s elektrotehnike i računarstva tako što detektiraju organe koji se gibaju. Napominje Zdenko Kovačić, voditelj Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja, kako je gušterača najveći izazov, no da su uspjeli dobiti i poprilično preciznu poziciju gušterače s 80 do 90 i više posto pouzdanosti.
Stručnjaci s Radiochirurgije osim s Fakultetom elektrotehnike i računarstva surađuju i s liječnicima s KB Merkur. Navedene zahvate je moguće napraviti i uz uputnicu HZZO-a.
