Hripavac (pertussis, magareći kašalj, kukurikavac) je visoko zarazna infekcija gornjeg dišnog sustava praćena intenzivnim napadima kašlja koja se može spriječiti cijepljenjem. Uzročnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis, jedan slučaj može uzrokovati 16 novih. U posljednjih nekoliko tjedana na području grada Zagreba, primjećuje se porast oboljelih od hripavca. Većina oboljelih su djeca, no oboljeti mogu i odrasli.
Hripavac ili veliki kašalj može početi kao obična prehlada, ali za razliku od prehlade, kašalj može trajati tjednima ili mjesecima. Simptomi hripavca obično se razviju unutar pet do 10 dana nakon što osoba dođe u kontakt s bakterijom koja ga uzrokuje. Ponekad se simptomi ne razviju čak tri tjedna. Kada bakterije Bordetella pertussis uđu u dišni sustav novog domaćina brzo se razmnožavaju i i počinju stvarati toksine (pertusisni toksin PT) i druge biološki aktivne tvari. Jedna od najvažnijih posljedica infekcije je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnosti njegova normalnog izbacivanja.
Rani simptomi hripavca, prvi stadij
Rani simptomi mogu trajati tjedan do dva i obično uključuju:
- Curenje ili začepljen nos
- Blago povišena temperatura do 38 stupnjeva Celzijevih
- Blagi, povremeni kašalj (kod beba nije prisutan)
- Apneja kod odraslih (po život opasne stanke u disanju) i cijanoza kod beba i male djece (prelazak u plavo ili ljubičasto)
U ranim fazama, hripavac se čini kao obična prehlade. Stoga liječnici često ne posumnjaju niti ga dijagnosticiraju sve dok se ne pojave teži simptomi.
Razvijeni simptomi, drugi stadij
Jedan do dva tjedna nakon pojave prvih simptoma, osobe s hripavcem mogu razviti paroksizme - brze, snažne i nekontrolirane napadaje kašlja. Ovi napadaji kašlja obično traju od jednog do šest tjedana, ali mogu potrajati i do 10 tjedana. Napadaji kašlja općenito se pogoršavaju i postaju sve češći kako bolest traje. "Brzi, snažni i ponavljajući napadi kašlja u trajanju od minute do dvije, bez udisaja, završavaju dugim visokotonskim, duboko uvučenim udahom (hripanje). Napadaji kašlja su češći tijekom noći", navodi HZJZ.
Mnogi uslijed kašlja mogu imati ove simptome:
- Hripanje
- Povraćanje tijekom ili nakon kašlja
- Osjećaj umora nakon napadaja kašlja, ali između napadaja osoba se uglavnom osjeća dobro
- Borba za dah.
Cijepljeni tinejdžeri i odrasli imaju blaže simptome
Bebe mogu teško disati, dok tinejdžeri i odrasli obično imaju blage simptome. Mnoge bebe s hripavcem uopće ne kašlju. Umjesto toga, mogu pomodriti ili teško disati. Tijekom cijelog trajanja hripavca simptomi mogu upućivati na običnu prehladu, iako se radi o hripavcu. Infekcija je općenito blaža u tinejdžera i odraslih nego kod beba i djece, osobito onih koji su se cijepili protiv hripavca. Ljudi koji imaju blažu bolest često nemaju problema.
Međutim, tinejdžeri i odrasli mogu imati ozbiljne slučajeve hripavca. Tinejdžeri i odrasli, posebno oni koji nisu primili cjepivo protiv hripavca, mogu imati dugotrajne napadaje kašlja zbog kojih noću ne mogu spavati. Oni koji imaju te napade kašlja kažu da im je to najgori kašalj u životu. Također im može uzrokovati velike poremećaje u svakodnevnom životu i ozbiljne komplikacije", navodi Centers for Disease Control and Prevention (CDC).
Faza oporavka, treći stadij
Oporavak od hripavca može biti spor. S vremenom, kašalj postaje blaži i rjeđi. Napadaji kašlja mogu prestati neko vrijeme, ali se mogu vratiti ako osoba dobije druge respiratorne infekcije. Napadaji kašlja mogu se vratiti mnogo mjeseci nakon početka hripavca.
"Moguć je razvoj komplikacija bolesti što ovisi o dobi, o cijepnom statusu oboljelog, o brzini provedbe dijagnostike i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe", navodi HZJZ.
Kako se hripavac prenosi?
"Izvor zaraze su zaražene osobe koje ne moraju nužno imati jasno izraženu kliničku sliku bolesti, ali je kapljičnim putem šire na ostale u bliskom kontaktu. Bliski kontakti zaražene osobe pod najvećim su rizikom od obolijevanja (najčešće ukućani i oni s kojima se provodi dulje vrijeme u neposrednom kontaktu). Prosječna inkubacija bolesti je od sedam do 10 dana, ali može trajati od pet do 21 dan", navodi se na stranicama Nastavnog zavoda za Javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Pojedince koji pokazuju simptome hripavca potiče se da se suzdrže od kontakta s djecom, jave se liječniku obiteljske medicine kako bi potvrdili dijagnozu, započeli liječenje i dobili daljnje upute o ponašanju, a s ciljem zaštite najosjetljivijih osoba (novorođenčadi i dojenčadi, trudnica i osoba oslabljenog imunološkog sustava).
Kako se liječi hripavac?
"Hripavac se liječi simptomatski i antibioticima. Obim, mjesto i vrijeme uvijek određuje liječnik, što za mlađu djecu znači obvezno bolničko liječenje. Uz simptomatsku terapiju i suportivne mjere (primjena kisika, hranjenje nazogastričnom sondom, izvlačenje sekreta, infuzija i sl.), bolest se uvijek liječi i antibioticima. Lijek izbora je eritromicin (4 doze dnevno u trajanju od 14 dana), ali se primjenjuju i novi makrolidni antibiotici npr. azitromicin koji ima prednost zbog kratkoće i jednostavnosti primjene (jednom dnevno tri do pet dana)", navode na stranicama ZJZ Dubrovačko-neretvanske županije.
Cjepivo protiv hripavca traje 10 godina
Preventivne mjere kod pertusisa su cijepljenje, izolacija i profilaksa. Cijepljenje je ključna preventivna mjera i u Hrvatskoj se sustavno provodi od 1959. godine prema obveznom kalendaru cijepljenja. Glavni cilj cijepljenja je smanjiti rizik od teških oblika hripavca među dojenčadi i malom djecom zbog velikog pobola i smrtnosti uzrokovanih hripavcem u ovoj dobnoj skupini.
U prvoj godini se 95 posto djece cijepi, a u petoj godini docjepljivanje je 88 posto. Kako bi bili zaštićeni 96 posto ih mora biti cijepljeno. Cjepivo ne pruža cjeloživotni imunitet. Nakon docjepljivanja zaštita traje 10 godina. Djeca najpodložnija zarazi jer žive u grupama vrtići i škole.
"Kemoprofilaksa antibioticima (davanje antibiotika zdravim osobama koje su u kontaktu s oboljelima) se preporučuje zbog smanjenja prijenosa uzročnika bolesti, osobito kod novorođenčadi i dojenčadi koje su izložene povećanom riziku od ozbiljne bolesti kao i kod djece koja nisu potpuno cijepljena (djeca mlađa od sedam godina koja su primila manje od pet doza cjepiva), navodi ZJZ Dubrovačko-neretvanske županije.
Trebaju li se oboljeli od hripavca izolirati?
Oboljelog (potvrđeni ili vjerojatni slučaj) je potrebno izolirati (privremeno udaljiti) iz ustanove (vrtić, škola), i izbjegavati kontakt sa malom djecom, dojenčadi (posebice necijepljenom) i trudnicama u zadnjem mjesecu trudnoće, u trajanju od minimalno pet dana tijekom kojih pacijent uzima antibiotsku terapiju. Ako pacijent ne uzima antibiotike, izolacija traje tri tjedna od pojave paroksizmalnog kašlja, odnosno do prestanka kašlja (ovisno što prvo nastupi), preporuka je HZJZ-a.
Dijagnoza hripavca može se postaviti klinički, tijekom paroksizmalnog stadija, međutim za potvrdu infekcije potrebna je mikrobiološka analiza (dokaz uzročnika PCR-om, kultivacijom iz brisa ždrijela i/ili nazofaringealnog brisa te serološkom pretragom krvi).
Ovdje možete dobiti informaciju gdje se možete testirati na hripavac.
