Iako osjećaju da bi trebale biti sretne zbog trudnoće, nekim se budućim majkama čini da prije vremena pate od postpartalne depresije. Ako se i ti tako osjećaš, svakako pročitaj savjete koje ti prenosimo iz knjige "Što očekivati u trudnoći" u izdanju V.B.Z.-a
Možda si depresiju zamijenila s posve uobičajenim naglim promjenama raspoloženja u trudnoći, koje doživljava 7 od 10 trudnica. Te promjene mogu biti izraženije u prvom tromjesečju, u pravilu kod žena koje i inače trpe emocionalne uspone i padove neposredno prije mjesečnice.
Podvojeni osjećaji o potvrđenoj trudnoći, koji su uobičajeni čak i ako je trudnoća planirana, mogu pojačati te nagle promjene raspoloženja. Iako lijek nije poznat, izbjegavanje šećera, čokolade i kofeina (što dodatno produbljuje potištenost), pridržavanje trudničke prehrane, dobra ravnoteža kretanja i odmora te razgovor o osjećajima mogu pomoći držati promjene raspoloženja pod nadzorom.
Ako neprestano ili učestalo osjećaš potištenost, možda si jedna od 10 do 16 posto trudnica koje se tijekom trudnoće bore s blagom ili umjerenom depresijom. Depresija tijekom trudnoće može povećati rizik komplikacija – jednako kao što utječe na tijelo i ako nisi trudna.
Financijski ili bračni stres mogu dovesti do depresije
Neki čimbenici koji mogu povećati rizik takve depresije su:
- osobna ili obiteljska povijest poremećaja raspoloženja
- financijski ili bračni stres
- izostanak emocionalne potpore te komunikacije s djetetovim ocem
- hospitalizacija ili strogo mirovanje zbog komplikacija
- zabrinutost za vlastito zdravlje, osobito ako žena boluje od kronične bolesti, ili je prethodno u trudnoći doživjela komplikacije
- zabrinutost za djetetovo zdravlje, osobito ako su u obitelji zabilježeni slučajevi prirođenih mana ili ostalih poremećaja
Simptomi depresije
Najučestaliji simptomi prave depresije, osim osjećaja tuge, praznine i emocionalne letargije, uključuju: poremećaje spavanja (spavaš previše ili premalo); promjene prehrambenih navika (uopće ne jedeš ili jedeš bez prestanka); dugotrajan ili neuobičajeni umor i/ili pretjerana razdražljivost i nemir; posvemašnje gubljenje zanimanja za rad, zabavu i ostale ugodne aktivnosti; smanjenu sposobnost usredotočenja i razmišljanja; pretjerano izražene promjene raspoloženja i, čak, autodestruktivne misli.
Moguće su i neobjašnjive tegobe te bolovi. Ako ove riječi opisuju tvoje iskustvo, započni smjesta slijediti savjete za borbu protiv postpartalne depresije koje možeš primijeniti na svoj život.
Ako simptomi potraju duže od dva tjedna, o svojoj depresiji porazgovaraj s liječnikom ili zatraži da te uputi psihijatru koji ti može ponuditi primjerenu psihoterapiju. Odgovarajuća je pomoć veoma važna jer te depresija može onemogućiti u primjerenoj skrbi za sebe i svoje dijete, u trudnoći i nakon porođaja.
Psihoterapija, antidepresivi ili alternativno liječenje?
Porazgovaraj sliječnikom (a po mogućnosti i s psihoterapeutom) o tome hoće li terapija obuhvaćatii liječenje antidepresivima kako bi moguće rizike (za sebe i dijete) usporedila s mogućim dobrobitima. Najnovija istraživanja pokazuju kako su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina kao što su Prozac, Zoloft i Paxil bezopasni za uporabu u trudnoći. Savjetovanje s liječnikom će svakako biti potrebno prije no što započneš ili nastaviš uzimati antidepresive.
Posavjetuj se s liječnikom i prije no što posegneš za alternativnim oblicima liječenja. Preparati koji se prodaju bez recepta, i koje hvale zbog svojstava poboljšavanja raspoloženja, nisu dovoljno proučeni da bi se u trudnoći smatrali bezopasnima. Rezultati preliminarnih istraživanja o učincima svjetlosne terapije (za koju se smatra da povisuje razinu serotonina, hormona za reguliranje raspoloženja) mnogo obećavaju tenude privlačan i bezopasan alternativan oblik liječenja.
Depresija u trudnoći u određenoj mjeri povećava rizik postpartalne depresije. Dobra vijest je da liječenje antidepresivima tijekom trudnoće – i/ili odmah po porođaju – pomaže spriječiti postpartalnu depresiju.O tome porazgovaraj sa svojim liječnikom.
Više info: www.vbz.hr
