Iako su zarazi od trovanja hranom svi podložni, najopasnija je za trudnice, malu djecu, starije ljude te oboljele od kroničnih bolesti. Njima liječnici preporučuju da izbjegavaju ili vrlo pažljivo rukuju hranom poput mesa, ribe, školjki, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda te svježeg voća i povrća.
Dijareja i povraćanje su najčešći simptomi
Iako simptomi ovise o izvoru zaraze, uz želučane bolove najčešće dolazi dijareja i povraćanje, a to uzrokuje gubitak vode i važnih elektrolita iz tijela. Ako se izgubljena tekućina ne nadoknađuje, može nastati najčešća komplikacija trovanja – dehidracija. Stoga se bolest ponajprije liječi tako da se pije više vode i čajeva, češće se jede juha te se treba pridržavati dijetnog režima prehrane.
Poželjna tekućina su čajevi, mineralna voda koja sadrži i nadoknađuje i minerale ili voda s limunom jer limun stišće crijeva. Mnogi preporučuju coca-colu, a mogu poslužiti i drugi gazirani napici, s time da treba izbjegavati previše slatkog. Simptomi “pokvarena” želuca mogu se javiti odmah nakon obroka ili do 72 sata poslije. Uz dijetu i nadoknadu tekućine uglavnom treba od jednog do pet dana da prođu.
Iako u većini slučajeva trovanje hranom izaziva prolazne simptome te prođe samo od sebe, u nekim slučajevima može biti i fatalno. Zato je važno i korisno poznavati mjere prevencije.
Opasne vrućine
"Ne treba zaboraviti da se na visokim temperaturama bakterije razmnožavaju geometrijskom progresijom pa, ako je podloga na kojoj se nalaze pogodna ( meso, jaja, mlijeko, slatki sok) onda se u trenu radi o milijunima bakterija čiji hemolitični toksin razlaže crvena krvna zrnca i upropaštava bubrege.
Ljudi se zavaravaju kada kažu ''neće grom u koprive'' jer dosadašnja praksa pokazuje da su se takve toksoinfekcije dogodile na banketima, simpozijima, u ljetovalištima i lječilištima. U pitanju je samo kontaminirana hrana. Jedno je sigurno; osoba koja priprema hranu, mora biti kvalificirana i mora raspolagati određenim znanjima", informacije su iz teksta missZDRAVE "Spriječit ljetno trovanje hranom i zarazu bakterijom E. Coli"
Mjere prevencije
- Kako bi se spriječila zaraza bakterijama koje uzrokuju trovanje, prije, tijekom i poslije rukovanja hranom 20 sekundi peri ruke sapunom i toplom vodom.
- Poželjno je dobro oprati i hranu te pribor kojim se služiš.
- Sirove namirnice mogu sadržavati opasne mikroorganizme koji se doticajem lako prenose na već kuhanu hranu, upozoravaju stručnjaci. Stoga je nakon kuhanja ili tijekom pospremanja hrane vrlo važno razdvojiti sirove i termički obrađene namirnice. Odgovarajuća temperatura koja uništava većinu štetnih mikroorganizama za govedinu i svinjetinu je 71°C, za piletinu i puretinu 74°C, a za ribu 63°C.
- Za pospremanje ostataka hrane preporučuje se upotrebljavati čiste vrećice ili posude s poklopcem, a nosiš li sirovo meso u prenosivom hladnjaku, dobro ga zamotaj da se ne zaraze druge namirnice.
- Escherichiju coli može sadržavati odrezak, ali i rajčica te zelena salata.
Tri najčešća uzroka
Simptomi poput vodenasta proljeva najčešće se javljaju od 12 do 20 sati nakon pojedena jela.
- Iako je E. coli čest uzročnik mokraćnih i probavnih infekcija, njezin patogeni soj EHEC može prouzročiti simptome poput visoke temperature, krvave stolice i hemolitičko-uremičkoga sindroma.
- Salmonela se najčešće krije u nedovoljno kuhanim jajima, piletini i govedini, mliječnim proizvodima, kremastim kolačima i sladoledu. Simptomi su bol u trbuhu, temperatura i proljev.
- Stafilokok se na hranu najčešće prenosi kašljanjem, kihanjem ili dodirom. Ta bakterija na hrani poput kremastih kolača, sladoleda i majoneze stvara otrov koji izaziva bolest.
Izvor: Arhiva missZDRAVE
