Brineš li za svoje srce?

Dvadeseto stoljeće obilježila su znanstvena i tehnološka istraživanja u medicini i impresivna dostignuća u kardiologiji, posebno intervencijskoj kardiologiji. Dvadeset i prvo stoljeće je stoljeće koje u kardiologiji posebno apostrofira značenje i specifičnosti kardiovaskularne bolesti u žena. Kardiovaskularno zdravlje žene doživjelo je poseban interes tek u posljednjih desetak godina. Tridesetak godina ranije vrijeme je kada su znanstvena istraživanja obuhvaćala uglavnom mušku populaciju. Pojava kardiovaskularne bolesti infarkta miokarda u žena bila su sporadična i gotovo neobična pojava. Nameće se logično pitanje koje bi moglo glasiti 'Što se zapravo dogodilo?'.

Promijenilo se dosta toga. Promijenio se način života, prehrane, sociomedicinski utjecaj na zdravlje populacije, prvenstveno žena, dužina života itd. Interes za kardiovaskularne probleme u populaciji žena je porastao.

Menopauza - kritično razdoblje

Činjenica je da u Europi 54 posto žena umire od kardiovaskularnih bolesti. Istina je kako kardiovaskularne bolesti u žena počinju najčešće deset godina kasnije od kardiovaskularnih bolesti u muškaraca. To je negdje u dobi od oko 60 godina. Za žene je kritičan trenutak nastup menopauze kada se rizik kod žene počinje izjednačavati s rizicima kod muškaraca. Kardiovaskularni rizik raste pa je stoga potrebno i pozornost usmjeriti prema kardiovaskularnom zdravlju. Što to u osnovi znači? Za mnoge je žene to prvi susret s povišenim krvnim tlakom, porastom tjelesne težine, nastupom metaboličkog sindroma i intolerancijom glukoze odnosno nastupom šećerne bolesti. Kako se tome oduprijeti? Sjedenje na radnom mjestu, vožnja automobilom, kalorična i neprilagođena prehrana, zaslađeni napitci, alkohol, nikotinizam najčešće su pogreške u stilu života. No s takvim problemima treba se suočiti još u djetinjstvu i mladosti. Borba za zdravlje žene počinje u roditeljskom domu.

Klikni i riješi kviz o srcu!

Zdrava prehrana svježim sezonskim namirnicama i svakodnevna tjelesna aktivnost ne znače nužno rad s osobnim fitness trenerom i nutricionistom. Ekstra financijski troškovi nisu potrebni kako bismo živjeli zdravo. Upravo je smiješna činjenica da žene jure automobilom do fitness centra kako bi oblikovale tijelo, potrošile kalorije i postigle zadovoljavajuću kardiovaskularnu kondiciju. Super. Možda bi bilo dobro ponekad razmisliti o sjedenju u automobilu, jer bismo ponekad bili učinkovitiji u ugodnim cipelama i brzim korakom.

Briga za zdravlje

Potrebna je svijest i spoznaja o nužnosti brige za vlastito zdravlje i zdravlje naše obitelji. Poruke o zdravom životu nisu one koje nažalost stižu od komercijalnih propagandnih materijala kojima je svrha trgovina i profit.

Hodanje u trajanju od 30-ak minuta dnevno, vožnja bicikla umjesto vožnja automobilom, korištenje stepenica umjesto dizala, sve to kroz vrijeme i kumulativne učinke ima odraz na zdravlje i raspoloženje žene. U konačnici isti model čuva vitalnost i ljepotu. Sport i to onaj rekreativni smanjuje razinu stresa. Stres, gojaznost i dijabetes usko su povezani i neodvojivi neprijatelji. Žena dijabetičar ima puno veći kardiovaskularni rizik za nastanak akutnog infarkta i moždanog udara u usporedbi s muškarcem.

Infarkt u žene je poseban problem jer je često prvi simptom opasne bolesti koja ima i smrtne posljedice koje su u periodu od godine dana od preboljelog infarkta čak duplo češće nego u populaciji muškaraca. Žene koronarni bolesnici vrlo često i nemaju tipične simptome, odnosno simptomi mogu oponašati druge bolesti, kronični umor, respiratorne smetnje i želučane tegobe.

Oblik tijela

Oblik tijela pokazatelj je mogućeg rizika

Izgled žene ponekad ima i prognostičko značenje. Oblik tijela u formi jabuke ili kruške nije šaljiva priča već pokazatelj moguće rizične konstitucije.

Žene čije tijelo, osobito predio trbuha i bokova, zajedno formiraju oblik koji nalikuje jabuci govore o osobi s mogućim zdravstvenim rizikom, dok kruškoliki oblik znači nešto manji rizik. Sretne su one čija tjelesna forma odgovara idealnoj, a to je oblik pješčanog sata.

Tjelesna masa u odnosi na tjelesnu visinu izražena kao BMI (body mass index) jedna je od mjera koje je dobro poznavati pa i kontrolirati. Vrijednosti veće od 25 znak su za obavezan oprez, a veće od 30 znak za uzbunu. Uzbuna znači korekcija u prehrani i tjelesnoj aktivnosti. No pokazatelji omjera struka prema najširem dijelu bokova tzv. WHR (waist to hip ratio) povezani su s kardiovaskularnim statusom i razinom estrogena. Idealan omjer kakav većina žena ima u mladenačkoj dobi od 0.7 indikator je fertilne zrelosti žene, malog kardiovaskularnog rizika i dakako sveukupnog zdravlja i ženske ljepote.

Dapače, izražen struk po mnogima je nasnažniji pokazatelj ženskih fizičkih obilježja. Vrijednost veća od 0.85 odnosno 0.9 znači potrebu za intervencijom odnosno uvođenje novog režima prehrane i tjelesne aktivnosti.

Dakako, za žene je osjetljiv period i trudnoća, ali s jednog drugog aspekta. Tada uobičajeni kardiovaskularni rizici kao što je to koronarna bolest aterosklerotskog porijekla nisu aktualni već je to povećani rizik od nastanka tromboze i tromboembolijskih događaja. Prethodne venske tromboze ili nasljedna sklonost zahtijevaju pozornost. Konzultacija s hematologom i angiologom svakako bi dobro došla. Naravno, za većinu budućih majki to je stanje obilježeno posebnim emotivnim i dobrim fizičkim zdravljem.

Korisni savjeti

Hormoni u formi kontracepcijskih pilula, ukoliko u tvojoj obitelji i medicinskoj dokumentaciji postoje bolesti venske cirkulacije, a pogotovo u menopauzi kada se pojavi potreba primjene hormonskog nadomjesnog liječenja, zahtijevaju nadzor i ginekologa i interniste kardiologa.

Procjena individualnog kardiovaskularnog rizika u menopauzi je obavezna. Preporučamo svakako aktivan nadzor i brigu o kardiovaskularnom zdravlju.

Vodi računa o genetskoj predispoziciji, ali i o  obiteljskim navikama. Nisu bolesti u obiteljima samo posljedica genetskih sklonosti već su nerijetko posljedica neadekvatnih sociokulturoloških navika. Upoznaj se s vlastitim rizikom, ali tek kad si i sama odlučila aktivno voditi računa o kardiovaskularnom zdravlju.

Izmjeri šećer u krvi i krvni tlak

Izmjeri šećer u krvi, lipidogram tj. kolesterol, HDL kolesterol, trigliceride i ''drži'' ga uz pomoć liječnika pod kontrolom. Izmjeri krvni tlak i održavaj ga oko 130/80. Vrijednosti više od 140/90 mm Hg zahtijevaju pozornost, što znači mjerenje vrijednosti krvnog tlaka mjeračem kroz 24 sata. Preventivni kardiološki pregled bi trebao uslijediti, osobito ako imaš subjektivnih tegoba kao što je to pojačani umor, nepravilan srčani ritam, bol u prsištu ili zaduha u naporu.

Izbjegavaj nikotin, posebno zasoljenu hranu i sol uopće. Vježbaj, kreći se kad god to možeš, pij vodu, zeleni čaj, izbjegavaj alkohol i sokove, jedi svježe voće i povrće i to svakodnevno. Ne preskači obroke. Izbjegavaj mast, šećer i bijelo brašno, fast food hranu, kuhaj sama kad god to možeš, jer ćeš samo tako nadzirati sastav namirnica u obroku.

Idealna tjelesna težina je minimum koji dugujemo svojem srcu i krvnim žilama. Nemoj izbjegavati liječničku pomoć, osobito ako se pojave simptomi. Briga za vlastito srce je minimum kojeg dugujemo sebi i svojim najdražima.