Prvog utorka u svibnju obilježava se Svjetski dan astme. Astma je doživotna bolest, no pažljiva kontrola i suradnja s liječnicima omogućuju normalan život. Vodeći domaći pulmolozi na stručnoj su tribini iznijeli nove smjernice liječenja ove kronične bolesti, a Hrvatska kuća disanja predstavila je i priručnik i dokumentarac koji oboljelima mogu pomoći u preuzimanju kontrole nad bolešću.
Prema definiciji najcitiranijih svjetskih preporuka za upravljanje i prevenciju astme (Globalna inicijativa za as-tmu, GINA) astma se definira kao heterogena bolest dišnih puteva, koju karakterizira kronična upala dišnih putova. Simptomi astme, kao kašalj, piskanje ili sviranje u prsima i zaduha, uz ograničenje protoka zraka, javljaju se različitom učestalošću i jačinom tijekom vremena. Većina bolesnika ima blagu i umjereno tešku astmu, dok se smatra da 5 - 10% bolesnika ima tešku astmu.
Kronična upala dišnih putova u astmi je imunološke naravi, posredovana imunoglobulinima E, i brojnim imunološkim stanicama poput limfocita i eozinofila. Astma je često alergijska bolest, osobito u djece, ali u oko polovice slučajeva u odraslih osoba, ona je nealergijske naravi. Oba oblika astme liječe se slično, osim što kod alergijske astme možemo poduzeti više preventivnih mjera ili alergensku imunoterapiju. Odgovarajuće liječenje, promjena štetnih životnih navika, i kontrola okoliša većinom olakšavaju tegobe, u oko 3% bolesnika s astmom može se postići čak i remisija bolesti.
Akademik Samardžija o astmi i koronavirusu
Okupljeni liječnici su na virtualnoj tribini istaknuli kako se oboljeli od astme posljednjih mjeseci nose s nizom izazova; od mjera izolacije, smanjene mogućnosti izlaska i mogućnosti odlaska na redovne preglede, pa do posljedica potresa zbog kojih su neke od ključnih zdravstvenih ustanova postale nedostupne pacijentima.
Ipak, zahvaljujući kvalitetnoj suradnji unutar zdravstvenog sustava, svim bolesnicima s teškom astmom i drugim težim bolesnicima koji zahtijevaju specifične biološke terapije ili neke druge oblike liječenja, uspješno je pružena adekvatna respiratorna skrb u poliklinici na Jordanovcu, naglasio je akademik Miroslav Samaržija, ujedno upravitelj zaklade „Hrvatska kuća disanja“ pojasnio je kako zaraza koronavirusom utječe na astmatičare:
„Osobe oboljele od respiratornih bolesti ugroženije su, no nema pokazatelja da su bolesnici s astmom posebno ugrožena kategorija. Ipak, posebnu pažnju treba posvetiti onima s teškom astmom te pretilim bolesnicima."
Astma je među 10 vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj
Astma je jedna od najčešćih kroničnih bolesti današnjice, a procjenjuje se kako od nje u Hrvatskoj boluje oko 220 do 250 tisuća osoba. Najčešće se javlja u djece, osobito do 5. godine života, a kod svakog drugog bolesnika javi se prije 10. godine života. Prvotno je češća u dječaka, dok nakon puberteta astma postupno postaje češća u žena.
Ujedno je i među 10 vodećih uzroka smrti u Republici Hrvatskoj, a cilj je, ističu stručnjaci, to potpuno promijeniti. "Prema astmi je potrebno ponašati se kao prema doživotnom suputniku, a ne povremenom gostu. Postizanjem potpune kontrole simptoma oboljeli bez poteškoća mogu obavljati uobičajene dnevne aktivnosti, raditi i baviti se sportom", ističe prim. dr. Tajana Jalušić-Glunčić, dodajući kako je za bolesnike ključna suradnja s liječnicima i korištenje učinkovite terapije.
Predstavljen priručnik: "Astma, što je to?"
Povodom Svjetskog dana astme vodeći hrvatski pulmolozi i stručnjaci za respiratorne bolesti predstavili su nove smjernice u liječenju te priručnik Astma, što je to?, u kojemu na pregledan i razumljiv način svi oboljeli od astme te osobe koje o njima skrbe mogu pronaći sve potrebne informacije o ovoj bolesti. Od danas je dostupna i istoimena Facebook stranica, na kojoj će zaklada Hrvatska kuća disanja premijerno prikazati i dokumentarni film Bez daha, o oboljelima od astme koji su uspjeli preuzeti kontrolu nad svojom bolešću
Stručnjaci su u priručniku istaknuli kako su posljednjih godinu dana na snazi nove smjernice Globalne inicijative za astmu (GINA), prema kojima je neizmjerno važno provoditi ispravnu i trajnu terapiju, dok je simptomatska terapija, koja se donedavno redovito koristila za kratkotrajno uklanjanje tegoba astme, sada definirana kao alternativna, jer njezino učestalo korištenje otežava postizanje kontrole astme, odnosno uklanja samo površne simptome.
Pridružene tegobe uz astmu su anksioznost i napadi panike
Pored terapije lijekovima, složili su se stručnjaci, proces liječenja podrazumijeva interdisciplinarnu podršku. U priručniku Astma, što je to? pojašnjeno je kako se kod osoba s astmom nerijetko javlja i anksioznost koja se može manifestirati napadajima panike ili strahom. U stresnim situacijama, tjelesni i psihički simptomi intenzivnije se manifestiraju nego kod drugih bolesti.
„Učestalost anksioznih poremećaja kod astmatičara je iznimno velika, čak do 40 posto u odnosu na ostale tjelesne bolesnike, dok su kod plućnih bolesnika općenito šanse za napadaj panike 70 posto veće nego u općoj populaciji. Razlog tome najčešće je zaduha, odnosno osjećaj nedostatka zraka“, objasnila je dr.sc. Latinka Basara, sveuč. spec. kliničke psihologije. S ciljem poboljšanja kvalitete života osobe s astmom trebaju naučiti upravljati svojom bolesti. To se prije svega postiže boljim poznavanje bolesti i vlastitih reakcija, ali i promjenom prehrambenih navika te povećanjem tjelesne aktivnosti.
