Od 16. do 23. ožujka održava se Tjedan mozga (Brain Awareness Week), ali zbog trenutne epidemiološke situacije Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga otkazali su sva događanja. Tjedan mozga prilika je da se javnosti predstave postignuća u dijagnosticiranju, liječenju i prevenciji bolesti kao što su Alzheimerova, Parkinsonov bolest, moždani udar, shizofrenija i depresija.
Mozak je najvažniji organ, stvara uspomene, pokreće emocije i kontrolira pokrete. Zato ga treba njegovati i paziti. Donosimo šest stupova zdravlja prema savjetima liječnika i profesora s Klinike Cleveland koji mogu pomoći u očuvanju pamćenja i smanjenja rizika od bolesti mozga. Stil života ima značajan utjecaj na zdravlje mozga, ono što jedeš i piješ, koliko vježbaš, koliko dobro i kvalitetno spavaš, način na koji se družiš i kako upravljaš stresom, presudno je za zdravlje mozga.
Fizička aktivnost
Što je dobro za tvoje srce, dobro je i za tvoj mozak. Redovita tjelovježba poboljšava raspoloženje, san, doprinosi održavanju zdrave tjelesne težine, smanjuje rizik od srčanih bolesti i raka, održavati kosti i mozak zdravim. Čak i ako nikada nisi vježbala, bilo koja fizička aktivnost je bolja nego nikakva. Znaš da je vježbanje dobro za tvoje tijelo, ali znaš li koliko je to dobro i za tvoj mozak. Redovita aerobna tjelovježba poput trčanja, vožnje bicikla i plivanja čuva postojeće moždane stanice dok potiče rast novih. Nedavna studija objavljena u American Journal of Geriatric Psychiatry pokazuje vezu između dugotrajne umjerene tjelesne aktivnosti i povećanja volumena hipokampusa - područja mozga koje se bavi formiranjem dugoročnog pamćenja. Ovo područje mozga bude prvo oštećeno kod Alzheimerove bolesti.
Hrana i nutrijenti
Ono si što jedeš, poznata je uzrečica. S odrastanjem pa onda i sa starenjem mozak je sve više izložen stresu čiji su uzroci stil života i okolišni faktori što rezultira procesom koji se zove oksidacija, a oštećuje moždane stanice. Hrđa na upravljaču bicikla ili truljenje jabuke koja dugo stoji može ti dati predodžbu o šteti koju oksidacija uzrokuje na mozgu. Hrana bogata antioksidansima može pomoći u suzbijanja štetnih posljedica na mozak uzrokovanih oksidacijom.
Istraživanja su pokazala da mediteranska prehrana bogata ribom, cjelovitim žitaricama, zelenim lisnatim povrćem, maslinama i orasima pomaže u održavanju zdravlja mozga i može umanjiti rizik od Alzheimerove bolesti. Kuhaj i jedite svježu hranu, uživaj u okusu. Jedenje hrane s visokom količinom zasićenih masti, poput crvenog mesa, maslaca i mliječnih proizvoda, povezano je s razvojem degenerativnih bolesti, uključujući bolest srca i Alzheimerovu bolest.
Godišnji liječnički pregledi i uvažavanje liječničkih preporuka
Hipertenzija, dijabetes, pretilost, depresija, trauma glave, povišen kolesterol i pušenje povećavaju rizik od demencije. Možeš kontrolirati i smanjiti te rizike. Obavljaj godišnje preglede, slijedi preporuke liječnika. Vodi zdrav stil života jer je to dobro za tijelo i um. Različita zdravstvena stanja snažno su povezana s padom moždane funkcije. Stoga održavaj krvni tlak i težinu na zdravoj razini, uzimaj lijekove kako je propisano, smanji unos soli i šećera, budi aktivna, druži se i nastoj imati optimističan pristup svakodnevici. Sve ovo može ti pomoći da zadržiš oštrinu, pamćenje i vitalnost u starijoj životnoj dobi.
Spavanje i odmor
Spavanje te energizira, poboljšava raspoloženje i imunološki sustav te može smanjiti nakupljanje u mozgu abnormalnog proteina zvanog beta-amiloidni plak, koji je povezan s Alzheimerovom bolešću. Prakticiranje meditacije i upravljanje stresom mogu pomoći u sprečavanju propadanja zdravlja mozga povezanih s godinama.
Mentalni fitness
Mentalno vježbanje jednako je važno kao i tjelesno u održavanju kondicije i zdravlja. Mentalne vježbe mogu poboljšati funkcioniranje mozga i promovirati rast novih moždanih stanica, smanjujući vjerojatnost za razvoj demencije. S mozgom je slično kao i s mišićima, ako ih ne koristiš gubiš ih.
Postoji nešto što se naziva "rezerva mozga", a što može pomoći mozgu da se prilagodi i reagira na promjene i odolijeva oštećenju. Rezerve mozga počinju se razvijati u djetinjstvu i povećavaju se tijekom odrasle dobi. Ljudi koji nastavljaju učiti, prihvaćaju nove aktivnosti i razvijaju nove vještine i interese grade i poboljšavaju svoju rezervu mozga. Cjeloživotno učenje može značajno povećati tvoju sposobnost očuvanja funkcija mozga. Isto se odnosi i na rad na zahtjevnom poslu, stoga ne treba bježati od izazova jer nikad nismo prestari za učenje, a mozak će nam na tome biti zahvalan.
Bogat društveni život
Ako vodiš aktivan društveni život to te može zaštiti od gubitka pamćenja. Provođenje vremena s drugima, održavanje bliskih kontakata s obitelji i prijateljima dobro je za zdravlje mozga. Studije su pokazale da kod osoba koje imaju veću interakciju s drugima dolazi do sporijeg opadanja pamćenja. Od propadanja pamćenja štite i sretne partnerske veze kao i pronalaženje svrhe u životu.
