Vježbanjem možeš poboljšati funkcioniranje mozga pa čak i potaknuti stvaranje novih moždanih stanica. U fotogaleriji ti donosimo četiri vježbe body tehnike uz koje ćeš se brzo i lako osloboditi stresa i aktivirati svoje sive stanice
Jesi li se ikad susrela s izjavom da treningom ne djeluješ samo na zdravlje tijela već i na sposobnost mozga da funkcionira kvalitetnije? Nebrojena istraživanja potvrđuju tu tezu.
U svakodnevnom životu redovito se susrećemo s različitim poslovnim i privatnim obvezama. Svaka od njih djeluje na naš mozak tako da ga ''blokira'', onemogućava u normalnom funkcioniranju. Posljedično se javljaju umor, stres, nervoza, nezainteresiranost, smanjenje koncentracije i kreativnosti, emotivna praznina i depresija, tromost i bolesti.
Zatvori uredska vrata i zapleši!
Promjena fokusa zaokupljanjem uma drugim stvarima na svega 15-ak minuta rezultirat će pozitivnim učinkom. Vježbe zahtjevnije koordinacije usmjerit će svu tvoju pažnju na pravilno izvođenje i disanje te u trenutku očistiti um od problema. Tu mogu biti jako korisne i igre gađanja u cilj poput pikada, gađanja koša ili uredskog golfa - sve što traje kratko, a može te u potpunosti zaokupiti.
Možeš organizirati mini trening ili poduku plesa iza uredskih vrata i nakon 10 do 30 minuta bit ćeš sposobnija riješiti nastali problem ili donijeti važnu odluku.
Brojna istraživanja dokazala su kako redovita tjelesna aktivnost ima višestruko djelovanje na zdravlje uma. Povećana oksigenacija krvi za vrijeme i poslije vježbanja ''hrani'' cijelo tijelo pa tako i stanice mozga. Za vrijeme vježbanja u našem tijelu dolazi do stvaranja raznih kemijskih spojeva i otpuštanja endorfina - hormona sreće, opuštenosti i zadovoljstva, a mi se generalno osjećamo bolje i zadovoljnije u vlastitom tijelu.
Stres i kronična iscrpljenost
Puno ljudi, osobito u velikim gradovima, gotovo je svakodnevno u stanju pojačane napetosti, zabrinutosti i nervoze, što se može manifestirati glavoboljama, probavnim smetnjama, problemima s opuštanjem i spavanjem te kroničnom iscrpljenošću.
Dok ovo čitaš, nemoj misliti da se radi o nekom drugom, već baš o tebi! Koliko ti ostaje energije za obitelj i ostale interese? Ne sliježi ramenima. Ne možemo mijenjati svijet, ali naše reakcije na njega svakako možemo.
Koliko ćeš biti uspješna u ostvarenju ovog zadatka ovisi isključivo o tebi i tvojoj sposobnosti da unutar vježbanja primijeniš tehnike pravilnog disanja, vizualizacija i tako dopustiš umu da ''otrči'' u neku drugu vremensku zonu kako bi smanjila negativne učinke stresa, povećala samopouzdanje, poboljšala san i dovela tijelo i um u stanje s puno energije.
Svakodnevne stresne situacije konstanta su u našem životu i ne možemo ih izbjeći. Sve što možemo jest naučiti kako upravljati stresom kako on ne bi prešao iz akutnog u kronično stanje. Povećana razina stresa povećava razinu kortizola što je opasno za stanice mozga.
Vježbanje budi stanice mozga
Američki su znanstvenici došli do saznanja kako redovito vježbanje pozitivno utječe na funkcije mozga potičući proces neurogeneze, odnosno stvaranja novih stanica mozga. Tako dolazi do jačanja veza između već postojećih živčanih stanica, ali i novonastalih stanica mozga.
Područja mozga koja stimuliramo vježbanjem direktno su odgovorna za procese pamćenja i učenja. Svaka nova vježba koju učiš predstavlja nov izazov u procesu učenja i doslovno tjera stanice mozga da rastu šireći svoju bazu podataka novim kretnim strukturama. Ta mentalna stimulacija može značajno povećati kognitivne fukcije mozga i smanjiti demencije u starijoj dobi, a od velike je važnosti u prevenciji Alzheimerove bolesti.
Ako ti konvencionalni način vježbanja nije dovoljan da probudiš svoje male sive stanice, probaj s neurobikom. Taj sustav kretanja popularizirao je 1999. godine znanstvenik Lawrence Katz.
Probaj već danas mišem na kompjuteru upravljati lijevom rukom ili dok pereš zube držati četkicu u drugoj ruci. Na taj način ćeš potaknuti rast novih dendrita i neurona u mozgu, što se inače ne događa jer je većina svakodnevnih radnji koje obavljamo automatizirana i odrađena nesvjesno.
Zašto je važno učiti nove vježbe?
Možda se pitaš je li rješavanje križaljki dobro rješenje za vježbanje mozga? To je odličan čuvar tvoje memorije, no još uvijek si ostala prikovana za stolac i mozak ti ne dobiva nove motoričke izazove. Nemoj vlastitom lijenošću mozgu uskratiti mogućnost rasta, aktiviraj se učenjem novih radnji i ostani što duže mlada i vitalna.
Pitaj se što sve ne znaš izvoditi sa svojim tijelom i baci se u pustolovinu učenja. Rezultat je manje važan: ako ne naučiš skakati preko konopa, vrtiti hula-hop ili voziti skateboard, nećeš pasti u depresiju, nego ćeš biti svjesna koristi učenja novih pokreta. Ispiši se iz programa gdje tvoj mozak unaprijed zna nizove vježbi te je potpuno opušten i najčešće odsutan.
Ako tražiš trenutačno rješenje izazovi svoje tijelo i um vježbama body tehnike koje od tebe zahtijevaju koordinaciju, potičući oksigenaciju tijela, dok s druge strane putem pravilnog disanja i vizualizacija opuštaju i stimuliraju parasimpatički živčani sustav odgovoran za pravilan rad svim organa.
Brzi antistresni trening
U fotogaleriji možeš vidjeti vježbe body tehnike koje je demonstrirala profesorica kineziologije Jelena Pešut, body instruktorica iz zagrebačkog Pilates Body Studija. Ove vježbe pomoći će ti da se brzo oslobodiš stresa, poboljšaš dotok krvi u mozak i potakneš stvaranje novih živčanih stanica.
Otkloni s pometanjem
Isprepleti prste i dlanove postavi na potiljak. Na udisaj otvori prsa i zamisili da su laktovi tvoja krila kojima želiš dotaknuti koljeno. Istovremeno nogom pometi u stranu kao da želiš što dalje od sebe odgurnuti papirić na podu. Kroz izdisaj dođi do pozicije grbe kojom ćeš istegnuti leđa. Ovom vježbom zagrijat ćeš cijelo tijelo.
Ritmična koordinacija
Sjedni na sjedne kosti i pogrči noge. Na udisaj otvori prsa i spoji lopatice kao da s njima želiš uštipnuti majicu. Na izdisaj zaobli leđa, pogrči laktove i odvoji noge od poda snažno aktivirajući mišiće trbuha. Naizmjenično rotiraj tijelo u stranu, istovremeno udarajući opruženim nogama po podu kao po površini vode. Neka jednu rotaciju prati dvostruki udarac nogama. Ovom vježbom zaposlit ćeš svoje sive stanice mozga.
Kruženja stopalima
Lezi na leđa. Ruke opruži uz glavu. Noge podigni i zategnuti stopala. Snažno aktiviraj trbušne mišiće povlačenjem pupka na kralježnicu. Na udisaj zamisli da se rukama želiš što više protegnuti, a petama dotaknuti strop. Na izdisaj otvori stopala na van i spusti ruke uz tijelo, opkruži stopalima u jednom smjeru, a rukama u drugom.
Izvedi pokret kao da si u vodi, kao da rukama snažno radiš zaveslaje, a stopalima se poput propelera broda krećeš kroz vodu. Ponovi vježbu u drugu stranu. Ovom vježbom potičeš cirkulaciju i limfu te razvijaš koordinaciju tijela.
Disanje u turskom sjedu
Sjedni u turski sjed, s rukama opuštenim uz tijelo. Zatvorenih očiju napravi par dubokih udisaja i izdisaja. Neka udisaj ide iz trbuha, šireći tvoja plućna krila naprijed i postrance, dok zamišljaš da si na vrhu planine i želiš napuniti svoje tijelo najčišćim zrakom.
I dalje zatvorenih očiju udahni, spoji lopatice i izvuci prsa što više prema naprijed. Na izdisaj uhvati rukom suprotno uho i otkloni glavu istežući mišiće vrata jedne strane. Ponovi vježbu na drugu stranu. Ova vježba će te smiriti i opustiti, a istovremeno ćeš istegnuti mišiće vrata koji su najčešće napeti zbog dugog sjedenja.
Više info: www.pbs.com.hr
