Naše tijelo i naš mozak programirani su za rješavanje kratkoročnih kriza čiji je jasni kraj na vidiku, kaže Allison Buskirk-Cohen, izvanredna profesorica odsjeka za psihologiju na Sveučilištu Delaware Valley. Dugoročni problemi koje može izazvati Covid - 19 mnogu su izazovniji, rekla je.
Jedan trik koji će ti pomoći u rješavanju ovog stresa i razbiti monotoniju ovih dugih dana i noći je rutinska provjera mentalnog stanja i zdravlja same sebe. Stoga, prenosimo ti 12 pitanja koje stručnjaci za mentalno zdravlje preporučuju da postavljaš sebi svakoga dana.
'Jesam li očistila zube koncem danas?'
"Briga o sebi sastoji se od izgradnje zdravih navika koje ugrađuješ kao dio svog svakodnevnog života. Stvari poput dovoljne količine sna i pravilne prehrane ključni su i sastavni dijelovi. To je rutina koju bi trebala svakodnevno raditi, neovisno o situaciji u kojoj se nalaziš", kaže Buskirk-Cohen za Today.
'Koji su moji današnji prioriteti?'
"Dugoročno planiranje trenutno izaziva anksioznost, jer se toliko toga svakodnevno mijenja", kaže Buskirk-Cohen. "Stvarno je teško napraviti bilo kakav dugoročni plan kada ne znaš što će biti sigurno ili izvedivo. Umjesto toga, preporučujem koncentriranje na sadašnjost. Popisi su korisni, tako da svako jutro možeš raditi na popisu, stavljajući prednost određenim stavkama tako da ih postavljaš na vrh popisa. Jednostavne stvari koje su važne, poput pripreme jela, također idu na popis. Jednom kada ih prekrižiš dobit ćeš osjećaj ugode i olakšanja zbog rješavanja obaveze."
'Kako se danas osjećam u pogledu tijela?'
Provjeravanje kako se osjećaš u vlastitom tijelu dat će ti informacije o tome gdje u njemu osjećaš stres ", kaže Robin F. Goodman, licencirani klinički psiholog. "Tada možeš učiniti nešto da se fizički bolje osjećaš, a upravo će to imati važan učinak na tvoj um i emocije."
'Kako se danas osjećam u pogledu emocija?'
"Pažnja na emocije omogućava ti da namjerno upravljaš njima i osvrneš se na ono što te muči ili na ono u čemu uživaš", kaže Goodman.
'Forsiram li sama sebe?'
Moraš biti sposobna pravilno odrediti svoja osobna očekivanja s obzirom na to da ne djeluješ u normalnim okolnostima “, kaže psiholog Mitchell Hicks. "Ne možeš dati sve od sebe u poslovnom smislu, kad također gotovo cijeli dan trebaš brinuti o djeci. I to je sasvim u redu."
'Očekujem li previše od drugih?'
"Baš kao što trebaš preispitati svoja očekivanja, ono što očekuješ od drugih također trebaš preispitati", kaže Hicks. "Ako ste obitelj s dva prihoda i oboje trenutno radite od doma, morat ćete porazgovarati o tome kako radite i brinete o djeci. Morat ćete osmisliti raspored koji odgovara kako tebi, tako i tvojem partneru i podijeliti obaveze u pogledu kućanskih poslova i djece."
'Što točno uzrokuje moj stres i je li to dovoljno dobar razlog za njega?'
Svi se ponekad pronađu u situaciji kada ih određeni problemi i situacije vezani uz trenutna događanja pogode i 'izbace iz igre'. No, koliko su to zapravo važne situacije i zašto bi one utjecale toliko jako na tebe? "Razmisli o uzroku stresa i svojem odgovoru. Možda će te to navesti da ga lakše prebrodiš i zaboraviš", kaže Hicks.
'Za koje informacije sam sigurna da su istinite?'
"Imaj u vidu nekoliko istina kojih se možeš držati. One ti mogu pružiti pomoć u vidu stabilnosti sada, kada je toliko neizvjesnosti oko nas", kaže bračna terapeutkinja Racine Henry. "One mogu biti velike ili male, poput 'Ja sam živa i zdrava. Moram jesti zdravu hranu. Ne moram odlaziti na posao'."
'Kako da se, na veseli način, podružim sa svojim prijateljima?'
"Jedan od najtežih aspekata društvenog distanciranja je taj što gubiš interakciju s drugima na ugodan način", kaže Buskirk-Cohen. "Stoga, osiguraj redovite pozive ili druge načine povezivanja s prijateljima i obitelji i zatim zanemarite temu koronavirusa, pričajte o rođendanima, uspomenama i dobrim zajedničkim trenutcima."
'Kako mogu pomoći drugima?'
"Razmišljanje o onome što možeš učiniti za druge može poboljšati osjećaj zahvalnost i nade", kaže Goodman. "To može biti jednostavna gesta poput slanja smiješnog teksta prijatelju ili pljeskanje kroz prozor za zdravstvene radnike."
'Koje nove navike ili hobije želim razviti za ovo vrijeme?'
Koliko god ovo vrijeme bilo teško, pruža ti priliku da stvari učiniš na drugačiji način", kaže Jonathan D. Horowitz, klinički psiholog i direktor Centra za stres i anksioznost u San Franciscu. "Postoje li promjene koje si željela unijeti u svoju rutinu, prehranu ili radni dan? Ovo je pravo vrijeme da ih kreneš raditi. "
'Što mogu naučiti iz ovih događaja?'
Ne možemo kontrolirati ono što nam se događa, ali možemo kontrolirati kako reagiramo na to”, kaže Horowitz. "Zapitaj se što ćeš ti naučiti iz svih ovih poteškoća koje proizlaze iz trenutne situacije i shvatit ćeš da su te upravo one osnažile i da se zbog njih otvorena svim novim, pozitivnim, promjenama."
