Treptanje je važno za održavanje zdravlja očiju, a većina nas trepće više puta u minuti, ne razmišljajući o tome. No, možda ćete postati svjesniji vlastitih treptaja nakon što pročitate rezultate nove studije o njihovoj povezanosti s kognitivnim opterećenjem.
Istraživači iz Kanade otkrili su da manje trepćemo dok slušamo nekoga kako govori, osobito kada je u pozadini buka.
"Htjeli smo saznati je li treptanje pod utjecajem okolišnih čimbenika i kako je povezano s izvršnim funkcijama", objašnjava Pénélope Coupal, istraživačica psihologije na Sveučilištu Concordia u Montrealu.
"Na primjer, postoji li određeno tempiranje treptaja kako osoba ne bi propustila ono što se govori?"
Kako bi to provjerili, tim je proveo dva eksperimenta s ukupno 49 sudionika, prateći broj treptaja dok su volonteri slušali rečenice koje su im čitane naglas.
Dva ključna čimbenika mijenjala su se tijekom eksperimenata: uvjeti osvjetljenja i pozadinska buka, što je činilo slušanje lakšim ili težim, piše Science Alert.
Kod svih sudionika, stopa treptanja primjetno je i dosljedno padala dok su rečenice bile čitane naglas, u usporedbi s razdobljima prije i poslije. Kada je razina pozadinske buke bila viša, stopa treptanja dodatno se smanjila.
Nije bilo značajnih promjena u učestalosti treptanja pri različitim uvjetima osvjetljenja, što upućuje na to da treptanje više ovisi o kognitivnom naporu razumijevanja govora nego o vizualnom opterećenju.
Iako se prosječna učestalost treptanja razlikovala među pojedincima, smanjenje broja treptaja po minuti bilo je dosljedno kod svih sudionika. U skladu s prethodnim istraživanjima, to pokazuje da trepćemo manje kada naš mozak intenzivno radi na razumijevanju zvukova.
"Ne trepćemo nasumično", kaže Coupal. "Zapravo, sustavno trepćemo manje kada nam se prezentiraju važne informacije."
Istraživači nisu proučavali zašto su razmišljanje i treptanje povezani, ali imaju nekoliko pretpostavki. Primjerice, mozak može usporiti treptanje kako bi smanjio prekide u vizualnim informacijama koje dolaze iz očiju.
"Naša studija sugerira da je treptanje povezano s gubitkom informacija, vizualnih i slušnih", kaže Mickael Deroche, istraživač psihologije i stručnjak za akustiku sa Sveučilišta Concordia.
"Vjerojatno zato rjeđe trepćemo dok primamo važne informacije."
Postoje i istraživanja koja sugeriraju da treptaji djeluju kao mentalna pauza za mozak dok obrađuje pisane rečenice ili reagira na emocionalne signale. Rjeđe treptanje može biti znak da mozak obraća pažnju.
"Moguće je da sličan regulatorni mehanizam djeluje i u slušnom sustavu, prilagođavajući principe uočene u vidu kako bi podržao obradu zvuka – optimizirajući trenutke treptanja i smanjujući prekide u koncentraciji na slušanje", pišu istraživači u svom radu.
U budućnosti tim smatra da bi obrasci treptanja mogli poslužiti kao pokazatelj kognitivnog opterećenja i načina obrade informacija. To bi pomoglo u prepoznavanju kada je mozak posebno aktivan i možda otkrivanju znakova kognitivnih poteškoća – slično kao kod analize govora i sluha.
Ipak, znanstvenici će morati prikupiti mnogo više podataka kako bi provjerili jesu li te poveznice pouzdane.
"Da bismo bili potpuno uvjerljivi", kaže Deroche, "moramo precizno mapirati kada i kako tijekom treptaja gubimo vizualne i slušne informacije. To je logičan sljedeći korak."
Istraživanje je objavljeno u časopisu Trends in Hearing.
