Kada razmišljate o načinima kako zadržati mentalnu oštrinu kako starite, zaranjanje ruku u zemlju vjerojatno nije jedna od prvih strategija koje vam padaju na pamet. No, kako se ispostavilo, vrtlarenje zapravo može biti korisno za zdravlje mozga.
Vrtlarenje vjerojatno podržava kognitivno zdravlje. "Ne zato što definitivno sprječava demenciju, već zato što objedinjuje tjelesnu aktivnost, mentalni angažman, smanjenje stresa i druge zdrave životne navike u jednu aktivnost", rekla je Smita Patel, integrativna neurologinja i liječnica medicine spavanja u Endeavor Healthu.
Jedna nedavna studija koja je obuhvatila gotovo 137 000 sudionika u dobi od 45 godina i više otkrila je da su ljudi koji su se redovito bavili tjelesnom aktivnošću, uključujući aktivnosti poput vrtlarstva i rada u dvorištu, imali manju vjerojatnost da će prijaviti probleme s pamćenjem i ograničenja u svakodnevnom funkcioniranju povezana s kognitivnim padom. Čini se da je veza djelomično objašnjena većom razinom tjelesne aktivnosti i nižom stopom depresije.
"Samo vrtlarenje utječe na gotovo svaki faktor načina života koji su istraživanja o zdravlju mozga već potvrdila: fizičko kretanje, smanjenje stresa, društvena povezanost, kvaliteta sna i kontinuirana mentalna angažiranost",rekao je za The Wahington Post Jordan Weiss, docent na odjelu precizne medicine i Instituta za optimalno starenje na Medicinskom fakultetu Grossman Sveučilišta u New Yorku. "Kada se jedna aktivnost tako dobro slaže s utvrđenim dokazima, teže ju je odbaciti."
Zasebna longitudinalna studija, koja je pratila sudionike od djetinjstva do starije odrasle dobi, otkrila je da su oni koji su izjavili da se bave vrtlarstvom (od "rijetko" do "često") u dobi od 79 godina imali bolje vještine razmišljanja i pamćenja - te su pokazali jače kognitivne performanse u odnosu na početnu razinu u djetinjstvu - od onih koji nikada nisu vrtlarili. Međutim, oni koji su vrtlarili nisu iskusili sporiji kognitivni pad između 79. i 90. godine. Nalazi sugeriraju da vrtlarenje može podržati kognitivno starenje od djetinjstva do kasne odrasle dobi, ali možda neće zaštititi od stanja poput demencije u kasnoj životnoj dobi.
"Ovo su velike asocijativne studije koje nam ne daju dovoljno dokaza da bismo preporučili vrtlarenje kao specifičan način sprječavanja demencije", rekla je Anna Nordvig, neurologinja u Weill Cornell Medicine i New York-Presbyterian.
Ali to ne znači da vam ne može pomoći da zadržite mentalnu oštrinu tijekom godina. Vrtlarenje angažira više moždanih sustava istovremeno, uključujući kretanje, senzornu obradu, automatske funkcije i razmišljanje više razine, istaknula je Nordvig.
Kako vrtlarenje može potaknuti kognitivno zdravlje
Kao što su neki stručnjaci spomenuli, vrtlarenje je složena aktivnost koja može podržati kognitivne sposobnosti na više načina. Evo nekih specifičnih načina na koje bi moglo pomoći.
Pokreće vas
Kopanje, sadnja i plijevljenje spadaju u aerobno kretanje niskog do umjerenog intenziteta, koje pomaže u poboljšanju protoka krvi u mozak i povezano je s manjim rizikom od kognitivnog pada, rekla je Patel. "Tjelesna aktivnost jedan je od načina koji se najviše temelji na dokazima za podršku dugoročnom zdravlju mozga."
Tjelovježba također povećava razinu BDNF-a, faktora rasta koji pomaže u održavanju hipokampusa, dijela mozga odgovornog za stvaranje novih i dugoročnih sjećanja, a koji se često smanjuje kod demencije, rekla je Ashwini Nadkarni, docentica psihijatrije na Medicinskom fakultetu Harvard.
Zasad nijedno istraživanje ne sugerira da postoji određena količina vremena koju biste trebali provoditi vrtlareći (ili vježbajući, što se toga tiče) kako biste postigli kognitivne koristi. "Ono što nam šira literatura o tjelesnoj aktivnosti govori jest da je dosljednost važnija od bilo kojeg pojedinačnog treninga i da redovita aktivnost svaki put pobjeđuje sporadičnu aktivnost", rekao je Weiss.
Izaziva vaš mozak
Jedan od najmoćnijih načina da ostanete mentalno oštri jest uvođenje nove ili dosljedne stimulacije u vaš svakodnevni život. "Osim fizičkih koristi, vrtlarenje pruža mentalnu stimulaciju - planiranje, pamćenje, njegu biljaka i rješavanje problema - koja angažira pamćenje i izvršne funkcije, podržavajući sporiji kognitivni pad tijekom vremena“, rekla je Patel.
Također angažira više kognitivnih sustava istovremeno, što "može pomoći u izgradnji otpornosti mozga u borbi protiv kognitivnog pada“, dodao je Weiss.
Smanjuje stres
Neka istraživanja sugeriraju da kronični stres može povećati rizik od blagog kognitivnog oštećenja i Alzheimerove bolesti. Jedno moguće objašnjenje za to je kako stres može utjecati na kvalitetan san. Jedna studija je otkrila da su oni koji su spavali manje od šest sati noću imali veću vjerojatnost da će kasnije u životu razviti demenciju.
Provođenje više vremena u prirodi često se predlaže kao način upravljanja stresom i promicanja općeg osjećaja dobrobiti. "Boravak u prirodi vraća pažnju i smanjuje mentalni umor", rekao je Weiss. "Kronični stres s vremenom oštećuje mozak, pa sve što ga pouzdano smanjuje vrijedi shvatiti ozbiljno."
Drugi načini smanjenja rizika od demencije
Zapamtite, vrtlarenje nije sveobuhvatan način prevencije demencije. Umjesto toga, "vjerojatno doprinosi malom, ali značajnom dijelu slagalice“, rekla je Patel, dodajući da "nije samostalno rješenje".
Održavanje mozga i kognitivnih funkcija oštrim i zdravim zahtijeva usvajanje mnogih promjena načina života - i ostajanje dosljednim u njima. Prema Weissu, drugi načini na koje možete podržati svoj mozak uključuju:
- Upravljajte svojim kardiometaboličkim zdravljem, jer visoki krvni tlak, kolesterol i šećer u krvi mogu s vremenom oštetiti krvne žile u mozgu.
- Nastavite učiti nove stvari - jezik, instrument ili vještinu poput pletenja - kako bi se vaš mozak prilagodio.
- Provodite vrijeme s prijateljima i zajednicom: Redovito druženje povezano je s nižim rizikom od demencije.
- Ciljajte na barem 150 minuta tjedno tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta.
- Pridržavajte se prehrane za koju se zna da podržava zdravlje mozga, poput mediteranske prehrane ili DASH dijete.
- Provjerite sluh, jer se neliječeni gubitak sluha smatra jednim od najvećih promjenjivih čimbenika rizika za demenciju.
Bez obzira na vaše godine, važno je početi razmišljati o zdravlju mozga već sada, rekao je Weiss. "Biološke promjene povezane s demencijom obično počinju 15 do 20 godina prije pojave bilo kakvih simptoma", rekao je. "Navike stečene u 40-ima su važne, a u 50-ima još važnije." Zato, zbog svog mozga, uzmite lopaticu, zasučite rukave i ne bojte se malo zaprljati.
