Samostimulirajuće ponašanje, poznato kao stimming, može se javiti kod bilo koga, ne samo osoba u spektru autizma. Kako ga prepoznati te kako se razlikuje od tikova pročitajte u nastavku.
Stimming je naziv za skup samostimulirajućih radnji koje obično podrazumijevaju repetitivne pokrete ili zvukove. Iako je takvo ponašanje jedan od uvjeta za dijagnosticiranje autizma, Healthline pojašnjava kako svatko od nas ima neke samostimulirajuće radnje i da njihova prisutnost ne mora nužno biti znak autizma. Stimming sam po sebi nije loš i ne trebamo ga potiskivati, no može postati problem, ako izmakne kontroli i počne utjecati na svakodnevni život.
Kako stimming izgleda te kada se i zašto javlja?
Primjeri stimminga su grickanje noktiju, treskanje nogom ili stopalom, uvijanje kose oko prsta, lupkanje prstima ili olovkom po stolu te ponavljanje jedne fraze ili riječi više puta u kratkom vremenu. Autistične osobe se obično samostimuliraju nešto očitijim načinima kao što su njihanje tijela naprijed nazad ili okretanje oko svoje osi. Za većinu ljudi stimming ne predstavlja problem jer mogu lako prepoznati u kojim situacijama takvo ponašanje nije primjereno. Na primjer, ako lupkate prstima po stolu kako bi se stimulirali, primijetit ćete ako nekome oko vas to smeta i prestati.
Ako i sami imate mehanizam samostimuliranja, sigurno ste primijetili kako postaje intenzivniji kada ste nervozni, anksiozni ili kada vam je dosadno. Različiti oblici stimminga mogu se javiti u različitim situacijama. Primjerice, kada vam je dosadno pucketat ćete zglobove na prstima, a kada ste nervozni treskat ćete nogu. Stimming je zapravo čest odgovor na dosadu ili nervozu jer pomaže u regulaciji stresa i emocija, navodi Health.
"Sve ove radnje dovode do osjetilnih podražaja te otpuštaju značajnu količinu napetosti i energije", objašnjava za Health psihijatar Ian Davidson. Dodaje kako je stimming zapravo mehanizam otpuštanja stresa te ima isti učinak kao kada razgovaramo s prijateljima, trčimo i vježbamo ili pišemo pjesme. Samostimuliranje se ne javlja samo kao odgovor na loše emocije. Sreća i uzbuđenje također stvaraju emotivnu napetost te se zato stimming može vidjeti i kod veselih osoba. Najbolji primjer za to je kada vaš omiljeni nogometni klub zabije gol pa imate potrebu skakati i vikati od sreće.
Pucketanje zblogova je oblik stimminga
Stimming nije isto što i tikovi
Najprije treba naglasiti da stimming nije isto što i tikovi koji se javljaju kod određenih stanja kao što je primjerice Touretteov sindrom. Tikovi su nekontrolirani pokreti, zvukovi ili druge radnje na koje osoba nema utjecaj, odnosno ne može ih svjesno zaustaviti. Stimming podrazumijeva repetitivne radnje koje dolaze nesvjesno, ali osoba u svakom trenutku ima kontrolu nad njima te ih može zaustaviti ako je to potrebno, navodi Ticcers Unite.
Nekada se smatralo kako su takve samostimulirajuće radnje prisutne jedino kod autističnih osoba te su često imale negativnu konotaciju. Čak su i stručnjaci prepisivali psihoterapiju i lijekove kako bi prekinuli stimming, no danas je situacija drugačija, objašnjava psihijatar Philip Fizur. Danas znamo da je stimming češći i kod osoba s ADHD-om.
Jedno istraživanje iz 2019. je pokazalo da osobe u spektru autizma ne vole kada ih se tjera da prestanu stimmati te da to u njima izaziva ljutnju, nervozu i sram. Posebno ih smeta mišljenje neurotipične populacije da je stimming loš te to što ih osuđuju zbog njega. Situacija se polako mijenja kako sve više ljudi otkriva što je stimming, a na društvenim mrežama se čak pojavio i pokret koji slavi stimming kao odličan načim samoregulacije emocija.
Kako sigurno stimmati?
Ako ćete raditi samostimulirajuće radnje, pripazite da ne činite štetu sebi i drugima, savjetuju stručnjaci. "Prepoznat ćete da je stimming loš za vas ako vam takve radnje nanose bol, dolazi do pojave masnica ili ožiljaka", objašnjava dr. Fizur. Ako primijetite da vam stimming izaziva takve probleme, vrijeme je da se obratite liječniku za pomoć. Takve radnje primjerice uključuju češkanje dok ne počnete krvariti ili pretjerano grickanje zanoktica.
Ako vam stimming ne izaziva nikakve probleme sa zdravljem, nema razloga zašto prestati. Problem se može javiti ako samostimulirajuće radnje radite pred drugim ljudima koji nisu upoznati s njima. U tom slučaju im lijepo objasnite o čemu se radi. Možda neće svi shvatiti o čemu se točno radi pa je zato dobro okružiti se ljudima koji imaju više razumijevanja. Na kraju dana važno je da se osjećate dobro i otklonite stres i nervozu ili iskažete osjećaj sreće onako kako to vama najviše odgovara. Ne dopustite da vam drugi oduzmu to pravo svojim osuđivanjem.
