Simptomi autizma kod odraslih mogu se razlikovati od simptoma u djece. Mnogi odrasli tijekom godina nauče živjeti sa svojim simptomima.
Poremećaj autističnog spektra jedan je od najčešćih neurorazvojnih poremećaja. U većini slučajeva osoba dobije dijagnozu autizma u djetinjstvu, obično nakon četvrte godine života. Međutim, neki odrasli žive s nedijagnosticiranim autizmom, čaki i oni s težim simptomima. Postoje neke sličnosti između autizma i nekih drugih poremećaja, uključujući hiperaktivni poremećaj deficita pažnje (ADHD). Postavljanje dijagnoze čak i kasnije u životu može biti korisno iz više razloga, ali osobito zato što ljudima može pružiti bolji pristup uslugama i podršci.
Svjetski dan svjesnosti o autizmu se obilježava 2. travnja svake godine prema odluci Ujedinjenih naroda, dok je cijeli travanj u nekim zemljama posvećen podizanju svjesnosti o poremećajima iz autističnog spektra. Ovogodišnji je slogan "Nismo nevidljivi" (Not Invisible) zato što je iskustvo u proteklim godinama pokazalo kako sustav još uvijek u dovoljnoj mjeri ne prepoznaje potrebe osoba s poremećajem iz autističnog spektra kao i njihovih obitelji, navodi se u priopćenju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Nedostatak sustavne podrške vidljiv je u svim segmentima – od dijagnostike i rane intervencije, školovanja, zapošljavanja, do dugoročne skrbi za odrasle osobe s autizmom. Osobe s poremećajem iz autističnog spektra (PAS) imaju pravo na samoopredjeljenje, neovisnost i autonomiju, kao i pravo na zdravstvenu i socijalnu skrb, obrazovanje te zaposlenje na jednakoj osnovi s drugima. Ne smiju se suočiti s diskriminacijom kada traže medicinsku njegu te i dalje moraju imati osiguran pristup sustavima podrške, potrebnim kako bi ostali u svojim domovima i zajednicama, umjesto da se suoče s mogućnostima prisilne institucionalizacije. Posebno je zabrinjavajuća situacija odraslih osoba s autizmom, osobito onih starijih od 21 godine s većom razinom potreba za podrškom, jer zahtijevaju intenzivnu podršku koja nije dostupna kroz postojeći sustav. Njihovi roditelji, često već iscrpljeni godinama borbe, sve češće im ne mogu pružiti potrebnu skrb zbog starosti i bolesti, piše Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Prema podacima iz Registra osoba s invaliditetom HZJZ- u Republici Hrvatskoj iz 2024. godine u Republici Hrvatskoj je evidentirano 6125 osoba s poremećajem iz spektra autizma, a 1384 ih živi u Gradu Zagrebu.
Simptomi
Autističnim osobama uspostava društvenih interakcija predstavlja izazov. Mogu imati teškoće u odnosima kao i u razumijevanju tuđih emocija. Također mogu imati nefleksibilne misaone obrasce i ponašanje, pa često izvode ponavljajuće radnje. Odrasli s blagim simptomima autizma često nikada ne dobiju dijagnozu, piše Medical News Today.
Uobičajeni znakovi i simptomi autizma kod odraslih mogu uključivati
- nespretnost
- poteškoće u vođenju razgovora
- poteškoće u uspostavljanju ili održavanju bliskih prijateljstava
- nelagoda tijekom kontakt s očima
- teškoće u kontroliranju emocija
- Snažan interes za jednu određenu temu
- česti monolozi o istoj temi ili predmetima
- preosjetljivost na zvukove ili mirise koji, čini se, ne smetaju drugima
- nehotični zvukovi, kao što je ponavljano čišćenje grla
- teže razumijevanje sarkazma
- zainteresiran samo za nekoliko aktivnosti
- sklonost samotnim aktivnostima
- problemi s prepoznavanjem emocija drugih
- problemi s razumijevanjem izraza lica i govora tijela
- oslanjanje na svakodnevne rutine i poteškoće ako se ta rutina naruši
- ponavljajuća ponašanja
- superiorne sposobnosti u matematici i srodnim disciplinama (u nekim slučajevima)
- potreba da se predmeti slažu po određenom redoslijedu.
Ženama se teže postavlja dijagnoza
Autistične osobe obično nemaju sve gore navedene znakove i simptome, a mogu imati i druge koji nisu na popisu. Znakovi i simptomi razlikuju se od osobe do osobe. Također, simptomi se mogu razlikovati između muškaraca i žena. Žene s autizmom mogu se bolje snalaziti u socijalnim situacijama od muškaraca s autizmom. Kao rezultat toga, dijagnosticiranje autizma kod žena može biti izazovnije. Prema nekim istraživanjima, osobe s autizmom češće pate i od drugih stanja poput anksioznosti ili depresije u odnosu na opću populaciju.
