Vaš izbor karijere mogao bi ukazivati na rizik od raznih mentalnih stanja, pokazuje fascinantna studija.
Znanstvenici koji su analizirali podatke više od 400 000 Britanaca i Amerikanaca pronašli su vezu između gena koji povećavaju rizik od poremećaja poput ADHD-a, autizma, depresije i shizofrenije i njihovog posla.
Sugeriraju da određene karakteristike kod ljudi mogu utjecati na odabir njihovog posla ili karijere. Kod osoba koje se bave umjetnošću i dizajnom najvjerojatnija je genetska predispozicija za mentalne bolesti općenito — uključujući anoreksiju, bipolarni poremećaj, autizam, shizofreniju i depresiju, prema Daily Mail.
Osobe koje rade s računalima češće su imale genetsku predispoziciju za autizam, ali su bile manje sklone depresiji i ADHD-u. Učitelji su vjerojatnije imali znakove anoreksije i ADHD-a u usporedbi s 21 drugom profesionalnom kategorijom koja je proučavana.
Ljudi koji se bave socijalnim radom češće su imali genetske osobine za depresiju, a farmeri, ribari i drvosječe imali su veću vjerojatnost da imaju ADHD.
Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) najčešće je povezan s poslovima koji zahtijevaju visoku razinu aktivnosti i dinamičnost. To uključuje zanimanja poput čistača, kuhara i konobara, ali i tvorničkih radnika, građevinskih radnika, vozača autobusa i frizera.
Međutim, znanstvenici su objasnili, iako su nalazi statistički značajni, stvarni utjecaj ovih genetskih predispozicija na nečiji izbor karijere bio je prilično mali. Procijenili su da te genetske mane čine samo oko 0,5 posto onoga što bi moglo utjecati na nekoga da se počne baviti određenim poslom.
Umjesto toga, čimbenici poput dobi, spola i obrazovanja bili su daleko utjecajniji čimbenici.
Autori, koji su svoja otkrića objavili u časopisu Nature Human Behavior, namjeravaju istražiti mogu li genetske varijacije koje povećavaju rizik od ovih poremećaja predstavljati određene prednosti u nekim karijerama.
Glavni autor studije Georgios Voloudakis, specijalist psihijatar na Icahn School of Medicine na Mount Sinai, rekao je za Medical Xpress: "Istraživali smo hoće li određene genetske varijante, koje povećavaju rizik od razvoja određenih poremećaja, istovremeno donijeti i određene koristi u specifičnim situacijama. Ovaj 'kompromis' mogao bi pomoći u objašnjenju zašto ove česte genetske varijante opstaju u ljudskim populacijama."
Istraživači su također otkrili da su osobe s određenim genetskim predispozicijama manje sklone radu u određenim industrijama. Dokazi za to bili su posebno jaki kod osoba s genetskom sklonošću za ADHD kod kojih je bila manja vjerojatnost da rade kao arhitekti, inženjeri, programeri, menadžeri, učitelji, pravnici ili liječnici.
Dr. Voloudakis je rekao da to nije nužno znak da su ljudi svjesno izbjegavali ove profesije, nego da su ljudi s genetskom predispozicijom za ADHD možda imali problema u školi s učenjem. "To implicira da sustavne pristranosti u obrazovanju mogu neproporcionalno utjecati na pojedince s većom genetskom predispozicijom za ADHD, čak i ako nikada ne dobiju stvarnu dijagnozu", rekao je.
No, ovi nalazi ne znače da možemo predvidjeti nečiji posao na temelju njihove genetike. Umjesto toga, znanstvenici ističu suptilne trendove na razini grupe. U prosjeku, osobe s većim predispozicijama za određene osobine možda će biti malo sklonije određenim zanimanjima.
Znanstvenici planiraju nastaviti istraživanje i ispitati druge karakteristike koje se mogu objasniti ovim genetskim faktorima.
Ako osoba ima genetsku predispoziciju za stanja kao što su depresija, ADHD ili autizam, ne znači da će nužno razviti to stanje u životu.
Dok su neka stanja genetski povezana, poput autizma, prisutna od rođenja, za druga se, poput teške depresije, smatra da se pojavljuju samo kroz kombinaciju raznih okidača kao što su recimo stresni životni događaji.
