Australski istraživači identificirali su podtip depresije povezan s unutarnjim biološkim satom koji regulira spavanje i budnost. Ovo otkriće moglo bi pomoći u boljem razumijevanju zašto neki ljudi imaju izraženije simptome depresije.
Depresija se ne manifestira jednako kod svih ljudi. Dok se neki suočavaju s dugotrajnom tugom i gubitkom interesa za aktivnosti koje su ih nekoć veselile, drugi imaju izražene poteškoće sa spavanjem, stalni umor i teško se razbuđuju čak i nakon duljeg odmora.
Upravo bi poremećaji spavanja i unutarnjeg biološkog sata mogli biti važni za razumijevanje određenih oblika depresije. Istraživači sa Sveučilišta u Sydneyju identificirali su podtip nazvan cirkadijalna depresija, povezan s poremećajima cirkadijalnog ritma, odnosno unutarnjeg sata koji regulira brojne tjelesne funkcije.
U istraživanju, objavljenom u časopisu The British Journal of Psychiatry, prenosi The Guradian, analizirani su podaci gotovo 12.000 osoba s teškom, ponavljajućom ili dugotrajnom depresijom. Oko 23 posto sudionika pokazivalo je obilježja ovog podtipa.
Koji su simptomi povezani s cirkadijalnom depresijom?
Cirkadijalni ritam pomaže tijelu uskladiti spavanje, budnost, lučenje hormona i druge procese s izmjenom dana i noći. Kada taj ritam nije usklađen s našim potrebama i svakodnevnim obvezama, mogu se pojaviti umor, poteškoće sa spavanjem i promjene razine energije.
Istraživači su kod osoba svrstanih u ovu skupinu uočili nekoliko obilježja:
Izražen jutarnji umor – buđenje s osjećajem iscrpljenosti, čak i nakon duljeg spavanja.
Kasniji odlazak na spavanje – prirodna sklonost kasnijem lijeganju i buđenju, što može otežati usklađivanje s dnevnim obvezama.
Potreba za duljim spavanjem – unatoč duljem odmoru, osoba se ne mora osjećati odmorno.
Sezonske promjene raspoloženja – simptomi se kod nekih osoba mogu mijenjati ovisno o dobu godine i količini dnevnog svjetla.
Nepravilan raspored spavanja – primjerice, rano ustajanje radnim danima i znatno kasnije buđenje vikendom.
Važno je naglasiti da nijedno od ovih obilježja samo po sebi ne znači da osoba ima depresiju. Umor i promjene navika spavanja mogu imati brojne uzroke, a ovaj se podtip ne može prepoznati samo na temelju simptoma koje osoba primjećuje kod sebe.
Osobe s ovim podtipom mogu imati teže simptome
Istraživači su u skupini s obilježjima cirkadijalne depresije zabilježili izraženije simptome i složeniji tijek bolesti. Sudionici su češće prijavljivali psihološku uznemirenost, somatske tegobe i porast tjelesne težine tijekom depresivnih epizoda. Zabilježena su i češća suicidalna razmišljanja.
To ne znači da će svaka osoba s poremećenim ritmom spavanja razviti teži oblik depresije. Rezultati pokazuju povezanost određenih obilježja, ali ne dokazuju da poremećen biološki sat sam po sebi uzrokuje depresiju ili njezino pogoršanje.
Istraživanje je pokazalo i da su osobe iz ove skupine prijavljivale slabiji odgovor na neke često propisivane antidepresive, uključujući SSRI i SNRI. Zbog toga istraživači smatraju da bi bolje prepoznavanje različitih obrazaca depresije u budućnosti moglo pomoći u odabiru prikladnijeg liječenja.
Među pristupima koje vrijedi dodatno istražiti nalaze se terapija svjetlom i prilagodba rasporeda spavanja. Ipak, njihovu učinkovitost potrebno je potvrditi dodatnim istraživanjima, a liječenje uvijek treba prilagoditi pojedincu.
Može li usklađivanje biološkog sata pomoći mentalnom zdravlju?
San i mentalno zdravlje usko su povezani. Dugotrajne poteškoće sa spavanjem mogu utjecati na raspoloženje i svakodnevno funkcioniranje, dok depresija može promijeniti trajanje i kvalitetu sna. Održavanje redovitog ritma može biti koristan dio brige o zdravlju, iako samo po sebi nije zamjena za liječenje depresije.
Nekoliko navika može pomoći u održavanju stabilnijeg ritma:
Održavajte redovit raspored spavanja - i pokušajte lijegati i buditi se u približno isto vrijeme.
Boravite na dnevnom svjetlu - koje pomaže tijelu uskladiti unutarnji sat s okolinom.
Budite redovito tjelesno aktivni - jer kretanje može pridonijeti kvaliteti sna i općem psihičkom zdravlju.
Nemojte zanemarivati dugotrajan umor - ili poteškoće sa spavanjem koje ometaju svakodnevni život.
Ako uz promjene spavanja primjećujete dugotrajnu tugu, gubitak interesa za aktivnosti ili osjećaj beznađa, važno je razgovarati s liječnikom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.
Što ovo otkriće znači za budućnost liječenja depresije?
Istraživanje podupire ideju da se depresija ne manifestira jednako kod svih ljudi. Prepoznavanje različitih obrazaca simptoma moglo bi pomoći stručnjacima da bolje razumiju bolest i razviju ciljanije pristupe liječenju. Ipak, potrebno je još istraživanja kako bi se potvrdili rezultati i utvrdilo može li se ovaj podtip pouzdano prepoznati i koristiti u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
