Psiha i seks Moje emocije 1212 prikaza 24. rujna 2018.

Može li se anksioznost manifestirati i u obliku ljutnje?

Foto: Guliver/Shutterstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Anksioznost za sve veći broj osobai postaje svakodnevica i neki ljudi lako prepoznaju osobu koja se tako osjeća, ali znaš li prepoznati tjeskobu koja se pokazuje u obliku ljutnje?

The Mighty prenosi priču djevojke Heidi koja je opisala kako izgleda njezina tjeskoba. Toliko dugo ima problema s tjeskobom da se ne može ni sjetiti kad i kako je to započelo. Bila je tjeskobno i uznemireno dijete, a onda joj je kao tinejdžerki dijagnosticirana anksioznost i depresija. Nažalost, tek kad je odrasla naučila je što zapravo znači biti tjeskoban

Možda te zanima... Nauči razliku: Postoji više vrsta anksioznosti Psiha i seks Možda te zanima... "Promijenila sam prehranu i smanjila anksioznost" Hrana

Za Heidi, tjeskoba ne označava samo nervozu ili zabrinutost.

"Kad u mojoj glavi nastanu košmari, to je tjeskoba. Kad osjećam da će mi prsa eksplodirati, to je anksioznost. Kad se izderem na kolegicu ili sam iz nepoznatog razloga loše raspoložena, to je tjeskoba. Kad provedem cijeli vikend razmišljajući hoću li dobiti otkaz zbog nečeg što sam rekla u petak, to je tjeskoba. Kad počnem plakati, smijati se ili skakati gore-dolje bez razloga, to je anksioznost. Kad otkažem planove u zadnjem trenutku, to je anksioznost", napisala je Heidi. 

Tjeskobu je opisala prof. dr. sc. Nataša Jokić Begić s Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju: "Opći anksiozni poremećaj stanje je dugotrajne i neprekinute zabrinutosti za moguće negativne ishode u različitim područjima života".  Pročitaj cijelu definiciju anksioznosti i kako se liječi.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Anksioznost se manifestira na mnogo načina

Anksioznost se manifestira na mnogo načina koji možda nisu očiti. Nažalost, Heidina anksioznost se najčešće predstavlja kao ljutnja. 

Što to znači? Njezina tjeskoba se manifestira kao bijes, i tako je oduvijek. Primjerice, kad je igrala igrice na PlayStationu i kad bi izgubila, bacila bi joystick. Kad ju je sestra zadirkivala, udarila bi ju. Maleni okidači bili su veliki okidači, a njezina razina bijesa-anksioznosti je varirala od trenutka do trenutka. 

Sada, uz pomoć lijekova, razina gnjeva i tjeskobe je oslabila. Anksioznost ju ponekad natjera da kaže ono što ne misli i neke grube riječi joj izlete iz usta bez da je razmislila o njima. Isto tako, ona osjeća da joj tjeskoba ne dopušta da ispravi ono što je krivo napravila. Kad govori negativno, žali ili trpi, to je obično tjeskoba. 

Heidi zaključuje: "Ne želim biti razdražljiva. Učinit ću sve što mogu da to kontroliram, ali ponekad to nije dovoljno dobro. Pokušajte biti strpljivi sa mnom".

Prof. dr. sc. Nataša Jokić Begić objašnjava da se "kod ljudi s općim anksioznim poremećajima stupanj uznemirenosti i učestalost javljanja takvih briga su toliko intenzivni da ih onemogućuju u relaksaciji, ne daju im spavati, imaju stalan osjećaj da su 'na rubu živaca'. Ali tu nije gotovo s 'gadostima' koje ovaj poremećaj donosi u život. Najgora od njih je uvjerenje da je stanje relaksiranosti, dakle stanje kad slučajno nema briga, zapravo alarm na koji treba reagirati." 

Upravo stanje 'na rubu živaca' može uzrokovati pojava bijesa upravo zbog tolikih briga koje ima Heidi, ali mnogi drugi ljudima kojima se tjeskoba pokaže u obliku ljutnje. Kao što je i Heidi napisala, u slučaju da imaš nekoga u svojoj okolini tko tako reagira, budi strpljiva. 

Kako pomoći tjeskobnoj osobi?

"Poludjet ćeš od tolike brige", sjeti se da je to još jedna od briga anksiozne osobe da će se razboljeti “od brige”, pa joj ne treba pogoršavati stanje. Bolje je reći: “Žao mi je da toliko brineš, ali briga sama po sebi nije opasna, jedino je život bez nje radosniji”.

"Provjerit ću je li sve u redu", nikad nemoj potkrepljivati brige tako da ti uđeš u začarani krug briga. Imenuj stvari pravim imenom: "Ovo je tvoja briga, ona je pretjerana i nema razloga da provjeravamo je li sve u redu. Teško je živjeti s neizvjesnošću, ali naučit ćeš”.

"Idi psihijatru", dobro je potaknuti osobu da potraži stručnu pomoć. U ozbiljnijim i dugotrajnijim slučajevima pomoć se nalazi u kombinaciji lijekova i psihoterapije, dok u blažim slučajevima bit će dovoljna psihoterapija i psihoedukacija. Psihoedukacija pomaže shvatiti da brige nisu odraz realne opasnosti te da se radi o pretjerivanju koje narušava kvalitetu života.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.