Nova anketa pokazala je da osobe koje provode više vremena u razgovoru s chatbotovima, bilo radi društvene interakcije ili emocionalne podrške, češće prijavljuju mentalne poteškoće.
Osobe koje s chatbotovima komuniciraju radi emocionalne podrške ili drugih osobnih razloga češće prijavljuju simptome depresije ili anksioznosti, pokazuje novo istraživanje.
Istraživači iz Mass General Brigham anketirali su 20 847 muškaraca i žena u Sjedinjenim Američkim Državama, većinom bijele rase, o njihovom korištenju umjetne inteligencije i simptomima mentalnog zdravlja.
U anketi, objavljenoj u časopisu JAMA Network Open, 10,3 % sudionika izjavilo je da koristi umjetnu inteligenciju "barem jednom dnevno", dok je pet posto navelo da je koristi "više puta dnevno". Među onima koji AI koriste barem jednom dnevno, gotovo polovica koristila ju je za posao, a oko 11 % za školu. Među svakodnevnim korisnicima, njih 87,1 % izjavilo je da umjetnu inteligenciju koristi u osobne svrhe, što može uključivati preporuke, savjete ili emocionalnu podršku.
Dr. Roy Perlis, glavni autor studije, rekao je da većina ljudi s umjetnom inteligencijom dolazi u kontakt upravo putem chatbotova.
Prosječna dob sudionika istraživanja bila je 47 godina. Oni koji su chatbotove svakodnevno koristili u osobne svrhe imali su veću vjerojatnost da će doživjeti barem umjerenu depresiju ili osjećaje anksioznosti i razdražljivosti u usporedbi s osobama koje nisu koristile umjetnu inteligenciju.
Sudionike se pitalo jesu li i koliko često u posljednja dva tjedna imali poteškoća s koncentracijom, spavanjem ili prehranom, i jesu li razmišljali o samoozljeđivanju. Uobičajeni simptomi depresije uključuju osjećaje tuge, nisko samopouzdanje, manjak energije i nedostatak motivacije.
Korisnici u dobi između 45 i 64 godine češće su prijavljivali simptome depresije povezane s korištenjem umjetne inteligencije.
Prethodna istraživanja pokazala su da se neki ljudi okreću umjetnoj inteligenciji radi emocionalne podrške, pa čak i romantičnih odnosa. Rane studije pokazale su da chatbotovi posebno dizajnirani za liječenje mentalnog zdravlja mogu biti korisni kao dodatak terapiji. Međutim, druge studije koje su analizirale opće chatbotove, poput OpenAI-jevog ChatGPT-ja, upozorile su da oni mogu biti problematični za osobe s mentalnim poteškoćama, piše NBC News.
Američko psihološko udruženje (American Psychological Association) upozorava da umjetna inteligencija ne može i ne smije zamijeniti terapiju i stručnu psihološku pomoć.
Perlis je rekao da je prosječna razlika u razini depresije između korisnika chatbotova i onih koji ih ne koriste bila mala, ali je upozorio da se neki ljudi mogu suočiti s mnogo ozbiljnijim poteškoćama.
"Vjerojatno postoji skupina ljudi kod kojih je korištenje umjetne inteligencije povezano s time da nema promjene raspoloženja ili čak s poboljšanjem raspoloženja", rekao je Perlis, koji obnaša dužnost zamjenika voditelja istraživanja na Odjelu za psihijatriju u Mass General Brighamu. "No to također znači da postoji skupina kod koje je korištenje umjetne inteligencije vjerojatno povezano s pogoršanjem raspoloženja, a kod nekih ljudi to može značiti znatno višu razinu depresije."
Istraživači su uočili ono što se naziva "odgovor na dozu", što znači da su simptomi bili izraženiji što je netko češće koristio umjetnu inteligenciju.
Korištenje umjetne inteligencije za posao ili školu nije bilo povezano sa simptomima depresije.
Za osobe koje umjetnu inteligenciju koriste u osobne svrhe, Perlis je rekao da priroda tih interakcija može "varirati u velikoj mjeri", a chatbotovi predstavljaju način ostvarivanja "društvene interakcije koja bi im inače bila teško dostupna".
"Nipošto nije slučaj da je sva umjetna inteligencija štetna ili da su chatbotovi štetni", rekao je Perlis, koji je ujedno i pridruženi urednik časopisa JAMA Network Open. "Moja zabrinutost posebno se odnosi na ove opće chatbotove. Oni zapravo nisu osmišljeni da imaju ulogu socijalne podrške ili podrške za mentalno zdravlje, i kada ih koristimo na taj način, mislim da postoji određeni rizik."
Anketa ima niz ograničenja. Ona pokazuje povezanost između korištenja umjetne inteligencije i negativnih simptoma mentalnog zdravlja, ali ne i uzročno-posljedičnu vezu. Studija također nije identificirala koje su točno programe umjetne inteligencije sudionici koristili, niti je definirala što se podrazumijeva pod osobnom uporabom.
"Začarani krug"
Također je moguće da su osobe koje su depresivnije sklonije korištenju programa umjetne inteligencije zbog društva.
Dr. Jodi Halpern, suvoditeljica Kavli centra za etiku, znanost i javnost na Sveučilištu Kalifornija u Berkeleyju, istaknula je da studija ne pokazuje da umjetna inteligencija uzrokuje depresiju.
"Moglo bi ići u oba smjera", rekla je. "Može biti riječ o začaranom krugu, jednostavno nemamo pojma. Ideja da ljudi koji su depresivniji češće koriste umjetnu inteligenciju u osobne svrhe vrlo je uvjerljiva."
Nicholas Jacobson, izvanredni profesor biomedicinske znanosti o podacima, psihijatrije i računalnih znanosti na Dartmouth Collegeu, rekao je da ljudi možda traže terapiju putem umjetne inteligencije jer nisu zadovoljni standardnom skrbi ili zato što je lakše dostupna.
"Stručnjaka jednostavno nema dovoljno za sve kojima je pomoć potrebna. Zato mnogi traže dodatnu podršku koju ne mogu dobiti na druge načine", istaknuo je.
Studija je također pokazala da muškarci, mlađe odrasle osobe, osobe s višim primanjima, višom razinom obrazovanja te oni koji žive u urbanim sredinama češće koriste umjetnu inteligenciju.
Jacobson je rekao da nije jasno zašto su neki ljudi skloniji korištenju umjetne inteligencije ili zašto ona na neke ima negativniji učinak nego na druge.
"O ovome još uvijek ne znamo dovoljno", rekao je. "Mislim da su nam potrebna dodatna istraživanja kako bismo doista razumjeli zašto su upravo te skupine sklonije korištenju umjetne inteligencije."
Halpern je istaknula da bi se buduća istraživanja umjetne inteligencije trebala više baviti njezinim utjecajem na mentalno zdravlje, a ova studija, kaže, "skreće pozornost na ljude koje smo možda dosad zanemarivali".
Perlis je rekao da njegova studija nije zamišljena kao upozorenje, ali da bi ljudi trebali razmotriti kako koriste umjetnu inteligenciju i pomaže li im ona ili ne.
"Trebali biste obratiti pozornost na to koliko često razgovarate s chatbotom, što time zamjenjujete i osjećate li se bolje ili lošije nakon dulje komunikacije", zaključio je.
