Sve je više istraživanja koja pokazuju da pretjerano korištenje umjetne inteligencije (UI) može negativno utjecati na naše sposobnosti kritičkog razmišljanja. No, sve ovisi o tome za što i kako koristimo UI alate.
Od studenog 2022., kada je lansiran chatbot ChatGPT, umjetna inteligencija (UI) sve više postaje dio naših života.
Pojavom chatbota poput ChatGPT-a i drugih AI alata, primjerice Googleovog AI Overviewa,, potpuno se promijenio način na koji pretražujemo internet i tražimo odgovore na svoja najvažnija pitanja.
Zbog toga se sve više znanstvenika pita – kako korištenje umjetne inteligencije utječe na naš mozak?
Prva istraživanja već otkrivaju zanimljive poveznice.
MIT-ovo istraživanje: "Tvoj mozak na ChatGPT-u"
Znanstvenici s Massachusetts Institute of Technology (MIT) nedavno su objavili nacrt istraživanja pod nazivom "Your Brain on ChatGPT: Accumulation of Cognitive Debt when Using an AI Assistant for Essay Writing Task" ("Tvoj mozak na ChatGPT-u: Nakupljanje kognitivnog duga pri korištenju AI asistenta za pisanje eseja“).
U istraživanju je sudjelovalo 54 odraslih Amerikanaca u dobi od 18 do 39 godina. Tijekom četiri mjeseca morali su napisati četiri eseja, i to koristeći:
- ChatGPT
- tražilicu (poput Googlea ili Yahoo!-a)
- samo vlastiti mozak (bez AI alata ili internetske pomoći)
Kod prvih triju eseja, električna aktivnost u mozgu sudionika koji su koristili ChatGPT bila je niža u odnosu na one koji su koristili tražilice – a i kod njih je bila niža nego kod skupine koja je pisala bez ikakve pomoći.
Za posljednji esej sudionici su promijenili metode: oni koji su pisali bez ikakve pomoći sada su smjeli koristiti ChatGPT, a "AI" skupina morala je pisati sama. (Na kraju je četvrti esej završilo samo 18 sudionika.)
Rezultati su pokazali da je skupina koja je prešla s ChatGPT-a na samostalno pisanje imala:
- znatno manju moždanu aktivnost u odnosu na one koji su cijelo vrijeme pisali bez AI pomoći
- manji osjećaj autorstva nad vlastitim tekstom
- slabije pamćenje citata iz eseja koji su napisali
Ovo istraživanje, iako vrlo zanimljivo, bilo je malo i preliminarno. Potrebna su veća i dugoročnija istraživanja prije donošenja konačnih zaključaka. Važno je i napomenuti kako ovaj rad još nije prošao službenu znanstvenu recenziju.
Druga istraživanja o utjecaju umjetne inteligencije na razmišljanje
MIT nije jedini koji se bavi time kako umjetna inteligencija (UI) utječe na naš mozak i način razmišljanja.
Jedno istraživanje iz 2025. godine proučavalo je povezanost između korištenja AI alata i sposobnosti kritičkog razmišljanja. Rezultati su pokazali da osobe koje češće koriste umjetnu inteligenciju – što su najčešće mladi u dobi od 17 do 25 godina – mogu imati smanjene sposobnosti samostalnog i kritičkog mišljenja.
Autori taj fenomen nazivaju „kognitivnim rasterećenjem“ – situacijom u kojoj zbog oslanjanja na automatizirane alate imamo manju potrebu za samostalnim razmišljanjem.
Još jedno istraživanje iz 2025. godine otkrilo je da korištenje umjetne inteligencije može pretvoriti aktivno kritičko razmišljanje u pasivnije razumijevanje, i to kroz tri procesa:
- Pamćenje i razumijevanje: prelazak s prikupljanja informacija na samo provjeru točnosti informacija
- Primjena: prelazak s rješavanja problema na prihvaćanje i integraciju AI odgovora
- Analiza, sinteza i evaluacija: prelazak s aktivnog izvršavanja zadataka na njihovo nadgledanje
Zajedno, prema pregledu istraživanja iz 2024. godine, prevelika ovisnost o AI alatima u zadacima koji zahtijevaju dublje promišljanje može dovesti do sljedećih rizika:
- smanjenog mentalnog angažmana
- zapostavljanja kognitivnih vještina poput računanja ili pronalaženja informacija
- slabljenja pamćenja
- kraće pažnje i problema s fokusom
- poteškoća u primjeni znanja u novim situacijama
- etičkih i društvenih posljedica poput smanjenih međuljudskih kontakata i društvene izolacije
- izazova za mentalno zdravlje, poput smanjenog samopouzdanja
Kako smanjiti utjecaj umjetne inteligencije na naš mozak
Rješenje nije jednostavno poput – "koristimo manje umjetnu inteligenciju".
Istina je da bismo trebali izbjegavati UI kod zadataka koji zahtijevaju dublje razmišljanje, ali to nije uvijek moguće – osobito ako su AI alati već dio posla ili svakodnevnih aktivnosti.
Ključ je u načinu korištenja. Ako je koristite promišljeno, umjetna inteligencija može potaknuti kreativnost, produbiti razumijevanje i povećati učinkovitost.
Dobro je i prepoznati znakove prelaska iz aktivnog u pasivno razmišljanje, pa se vrijedi zapitati:
- Koristite li umjetnu inteligenciju da provjeri informacije umjesto vas, umjesto da sami pokušate pronaći i razumjeti izvore?
- Oslanjate li se na AI da provede vaše ideje u praksu, umjesto da sami pokušate riješiti problem?
- Prepuštate li AI-u da uspoređuje, povezuje ili procjenjuje ideje, umjesto da ih sami analizirate, povezujete i vrednujete?
Prepoznavanje prijelaza s aktivnog na pasivno učenje može vam pomoći da procijenite pomaže li vam način na koji koristite umjetnu inteligenciju u razumijevanju sadržaja – ili vas, naprotiv, u tome ograničava, piše Healthline.
Što možemo zaključiti na kraju priče
Nova istraživanja pokazuju da pretjerano korištenje i oslanjanje na alate umjetne inteligencije može snažno utjecati na naše razumijevanje i sposobnost kritičkog razmišljanja.
Ipak, važno je naglasiti da trenutačni dokazi govore samo o povezanosti, a ne o izravnom uzroku između smanjenog dubinskog razmišljanja i češćeg korištenja umjetne inteligencije. Ovo je područje znanosti još uvijek novo i u razvoju.
S druge strane, umjetna inteligencija nije nužno loša. Ako je koristite promišljeno i umjereno, može vas nadahnuti na kreativnost, potaknuti učenje i pomoći vam da učinkovitije obavljate zadatke – sve dok je ne koristite kao jedini izvor odgovora ili rješenja
