Vrlo osjetljivi ljudi općenito su osjetljiviji na okolinu i društvene interakcije te im treba više vremena za usvajanje informacija. Iako empati dijele mnoge kvalitete s visoko osjetljivim osobama, oni također imaju razvijeniju intuiciju i upijaju tuđe emocije poput spužve. No, i jedni i drugi imaju koristi od postavljanja granica i odvajanja vremena za sebe kako bi se oporavili.
Govore li vam ljudi u vašem životu koliko ste iskreni i suosjećajni? I da ste izuzetno emocionalno usklađeni s onima oko vas? Ako je odgovor da, tada biste mogli biti vrlo osjetljiva osoba (engl. highly sensitive person ili HSP), tip osobnosti koji se ponekad pogrešno povezuje s empatima.
Evo što znači biti vrlo osjetljiva osoba, kako znati jeste li u toj skupini i zašto je empatija prema stručnjacima drugačija.
Tko je visoko osjetljiva osoba?
Psihoterapeutkinja Julie Bjelland objašnjava za Health da su visoko osjetljivi ljudi ljubazni, brižni, suosjećajni, empatični, iskreni i žele pomoći drugima i svijetu. Visoka osjetljivost je urođena osobina koju ne možete razviti niti promijeniti, a prema Bjelland 70 % ih je introvertno, dok je ostalih 30 % ekstrovertno.
Prrema jednom istraživanju, otprilike jedna petina ljudi je visoko osjetljiva. U tom istraživanju, skeniranje slika mozga pokazalo je da su oni koji su postigli više rezultate na ljestvici za visoku osjetljivosti pokazali jaču aktivaciju moždanih regija empatije i reakcije.
Ako ste vrlo osjetljiva osoba, općenito ste osjetljiviji na okolinu i društvene interakcije te je vjerojatnije da ćete zastati i promisliti o svojim okolnosti prije nego što uskočite u novo iskustvo. Bjelland dodaje da vjerojatno i dobro čitate ljude, pronicljivi ste i razumijete potrebe voljene osobe, a možda ne podnosite nasilne TV emisije ili filmove.
Zbog stimulativnog okruženja možete se osjećati preplavljeno i preopterećeno pa da biste se osjećali bolje, potreban vam je redovit odmor i briga o sebi. Vrlo osjetljive osobe često su i krivo shvaćene. "Većina nas je primila poruku da s nama nešto nije u redu jer smo osjetljivi. Budući da primamo više informacija nego većina oko nas, moglo bi nam trebati malo više vremena da obradimo sve te detalje, što se ponekad može pogrešno protumačiti kao sramežljivost", kaže Bjelland.
Tko je empat?
Empat intuitivno osjeća što se događa s drugim ljudima, ali također upija te emocije. Prema psihijatrici Judith Orloff, empati bi se s nekim od sljedećih izjava mogli poistovjetiti:
- Jesam li cijeli život bio etiketiran kao preosjetljiv?
- Imam li tendenciju upijati emocije drugih ljudi?
- Preuzimam li tuđa raspoloženja?
- Oporavljam li se u prirodi?
- Imam li visoko razvijenu intuiciju?
- Mogu li osjetiti negativnu ili pozitivnu energiju samim ulaskom u prostoriju?
- Volim li više interakciju jedan na jedan u odnosu na velike grupe?
Svatko ima sposobnost osjećati empatiju, a Orloff objašnjava da empat često želi pomoći drugima toliko da povrijedi sam sebe. "Oni osjećaju moralnu odgovornost da postanu mučenici i preuzmu bol svijeta", dodaje Orloff. Kao empat, nosite nevidljivi znak koji govori da možete pomoći ljudima. Možda ćete primijetiti da privlačite tzv. "energetske vampire" koji traže da satima slušate njihove probleme, a nakon čega ćete se osjećati emocionalno iscrpljeno. Iako znate da trebate postaviti granice, teško je jer ste zabrinuti da ćete iznevjeriti nekoga kome treba pomoć.
Jesu li empati i vrlo osjetljive osobe slične?
Iako imaju sličnosti, Bjelland objašnjava da su svi empati vrlo osjetljive osobe, ali nisu sve vrlo osjetljive osobe empati. Dr. Orloff dodaje da empat doista nosi sve osobine vrlo osjetljive osobe, ali s razvijenijom intuicijom i sposobnošću upijanja tuđih emocija. Ipak, sličnost je u tome što su oboje vrlo povezani s onima oko sebe pa im često trebaju pauze kako bi se oporavili od svih informacija koje su primili.
S vremenom previše informacija iz okoline može dovesti do osjećaja tjeskobe, a Orloff dodaje da se empati često bore s depresijom i anksioznošću. Tu može pomoći stručnjak za mentalno zdravlje koji može naučiti takve osobe strategijama koje im mogu pomoći u upravljanju mislima, emocijama i osjećajima preopterećenosti.
Kako se pobrinuti za sebe?
Istraživači su intervjuirali 12 vrlo osjetljivih osoba o tome kako doživljavaju i njeguju dobrobit, a pokazalo se da cijene:
- Vrijeme u prirodi
- Kontemplativne prakse (kao što su meditativne šetnje)
- Pozitivne društvene odnose uravnotežene s vremenom za sebe
Bjelland savjetuje da vrlo osjetljive osobe svaki dan barem dva sata provedu same. "Trebamo više vremena nasamo da obradimo, odmorimo se i oporavimo od svega što unesemo", objašnjava Bjelland. Možda ćete pronaći to vrijeme vani ili vježbanjem joge, prakticiranjem meditacije ili svjesnosti, ili dobrim snom "napuniti bateriju" koju je ispraznila vaša okolina. Što se tiče empata, oni se također brzo pretjerano stimuliraju pa je vrijeme za sebe neophodno.
Kako uravnotežiti svoje potrebe s drugima?
Vrlo osjetljivi ljudi često ne mogu drugima reći ne, a upravo je postavljanje granica i stavljanje sebe na prvo mjesto neophodno i za njih i za empate. Ako primjerice naiđete na osobu koja vam želi ispričati svoju životnu priču, Orloff savjetuje da koristite ugodan ton glasa, gledate osobu u oči i ljubazno joj objasnite da želite vrijeme za sebe i da ne možete razgovarati. Ili ako voljena osoba treba vaše vodstvo i podršku, a vi se osjećate iscrpljeno, postavite jasno vremensko ograničenje za telefonski poziv i pridržavajte ga se.
Vrlo osjetljive osobe trebale bi zapravo imati više suosjećanja za sebe. "Iako imaju toliko suosjećanja za druge, mnogi od njih imaju tendenciju biti jako strogi prema sebi i boriti se sa samokritikom i perfekcionizmom", kaže Bjelland. Postavljanje tih granica i odvajanje vremena za sebe spriječit će vas da se preopterećujete kako bi doista mogli biti prisutni onima koji vas trebaju.