Emocionalno zlostavljanje nas ubija. Zlostavljanje možda nije fizičko, ali stalno emocionalno ranjavanje na kraju istroši i naše srce i naše tijelo. Emocionalno zlostavljanje u partnerskim odnosima je teška i neugodna tema te zvuči kao nešto što se rijetko događa drugima. Iznenadili bi se, nažalost, koliko je to česta tema i koja se velika količina partnerstva nalazi u prostoru koji nazivamo “emocionalno zlostavljanje”.
Emocionalno zlostavljanje u partnerskim odnosima je teška i neugodna tema te zvuči kao nešto što se rijetko događa drugima. Iznenadili bi se, nažalost, koliko je to česta tema i koja se velika količina partnerstva nalazi u prostoru koji nazivamo “emocionalno zlostavljanje”. Partnerstva koja, izvana, djeluju civilizirano i podržavajuće, unutar svoja četiri zida često se vrlo brzo mijenjaju u oblik zlostavljač – žrtva. Kao terapeuti, svakodnevno svjedočimo nekoj vrsti emocionalnog zlostavljanja, koju vrlo često, žrtve teško prepoznaju. Zato mislimo da je jako bitno pričati o toj temi.
Emocionalno zlostavljanje
Na početku same teme, postavljaju nam se bitna pitanja na koja ćemo pokušati dati odgovor. Ova pitanja su važna i često se pojavljuju kada radimo s klijentima koji su u odnosu u kojem postoje neki simptomi emocionalnog zlostavljanja.
- Što je to točno emocionalno zlostavljanje?
- U kakvim sve odnosima ono može postojati?
- Što je cilj emocionalnog zlostavljanja iz pozicije zlostavljača?
- Zašto nam je teško prepoznati da u nekom našem odnosu postoji emocionalno zlostavljanje?
- Kako to možemo prepoznati?
- Koje sve vrste nasilnih odnosa postoje?
- Zbog čega ulazimo u odnose u kojima postoji emocionalno zlostavljanje?
- Kako se ono razvija u odnosu?
- Zašto nam je, iako je odnos destruktivan za nas, teško izaći iz takvog odnosa?
- Koje su sve posljedice bivanja u takvom odnosu i kako ih iscijeliti?
- Kako u konačnici izaći iz takvog odnosa i ne vratiti se?
- Kako u budućnosti za sebe izabrati drugačiji, pozitivniji odnos?
Pa krenimo!
Što je to točno emocionalno zlostavljanje?
Emocionalno zlostavljanje način je na koji netko kontrolira drugu osobu koristeći se osjećajima da bi kritizirao, posramio, okrivio ili na drugi način manipulirao drugom osobom. Općenito, za odnos možemo reći da je emocionalno nasilan kada postoji konstantan obrazac nasilnih riječi i nasilničkog ponašanja koji umanjuju samopoštovanje osobe (koja je zlostavljana) i koji umanjuju njezino psihičko zdravlje te funkcionalnost u svakodnevnom životu.
Odnosi u kojima može postojati emocionalno zlostavljanje
Mentalno ili emocionalno zlostavljanje, iako najčešće u partnerskim odnosima, nije isključivo rezervirano samo za tu vrstu odnosa. Ono se može dogoditi i događa se u bilo kojoj vrsti odnosa, uključujući prijateljstva, članove šire obitelji, poslovne suradnike.
Cilj emocionalnog zlostavljanja
Osnovni cilj emocionalnog zlostavljanja je kontroliranje žrtve diskreditacijom, izolacijom i ušutkivanjem. Na kraju, žrtva se osjeća zarobljeno u odnosu. Da bi izašla iz odnosa treba joj pomoć, resurs. Međutim često je previše ranjena i iscrpljena odnosom te nema snage niti kapaciteta potražiti pomoć. Previše se boji napraviti prvi korak koji bi ju odveo u separaciju od takvog odnosa. I tako ostaje u odnosu koji je neizdrživ.
Nije odabrala ovaj način. Bila je to njezina sudbina. Odlučeno je još prije puno vremena. Odlučeno je prije nego što je započela. Ništa se nije moglo učiniti. Nije bilo smisla pokušavati. Bilo je prekasno. Neizbježnost ovoga nadjačavala je sve. Nema izlaza. Nema šanse. Mogla je prihvatiti samo neprihvatljivo. Mogla je izdržati samo neizdrživo. Sve je bilo u redu.
Kako znamo da smo u takvom odnosu?
Emocionalno zlostavljanje jedan je od najtežih oblika odnosa za prepoznavanja. Može biti suptilno i podmuklo ili otvoreno i manipulativno. U svakom slučaju, ono uništava samopoštovanje žrtve i ona počinje sumnjati u svoju percepciju stvarnosti. Zbog toga joj se nakon nekog vremena, iako je svakom objektivnom promatraču jasno da se radi o emocionalno nasilnom odnosu, njoj čini da je u potpuno normalnom odnosu, da je ona sama kriva za svu neugodu (često teror) koju doživljava u odnosu, da se ona mora “popraviti” tako da bi partner (zlostavljač) bio sretan te da će jedino tako zaslužiti njegovu ljubav. Drugim riječima, osoba počne razmišljati tako da je potpuno legitimno da ju partner zlostavlja jer je to posljedica njene neuspješnosti da zadovolji potrebe, želje i očekivanja tog partnera. Pri tome potpuno izgubi percepciju zdravog ljudskog odnosa i kako bi on mogao (i trebao) izgledati.
Kada ispitujete vlastite odnose, imajte na umu da je emocionalno zlostavljanje najčešće suptilno. Zato ga može biti vrlo teško otkriti. Ako imate problema s otkrivanjem je li neka vaša veza nasilna ili ne, zaustavite se i razmislite o tome kako se osjećate zbog interakcije s partnerom, prijateljem ili članom obitelji.
Znakovi emocionalno nasilnih odnosa
Emocionalno nasilni ljudi pokazuju nerealna očekivanja:
- Postavljaju vam nerazumne zahtjeve
- Očekuju da sve stavimo po strani i udovoljimo njihovim potrebama
- Nezadovoljni su ma koliko se mi trudili ili im davali
- Kritiziraju nas što nismo izvršili zadatke prema njihovim standardima
- Očekuju da imamo njihova mišljenja (tj. ne smijemo imati drugačija mišljenje)
- Zahtijevaju da navedemo točne datume i vrijeme kada ih konfrontiramo s nekim situacijama koje su se dogodile (a kada to ne možemo učiniti, odbacuju događaj kao da se nikada nije dogodio)
Emocionalno nasilni ljudi nas onesposobljavaju:
- Potkopavaju, odbacuju ili iskrivljavaju našu percepciju stvarnosti
- Odbijaju kada im kažemo kako se osjećamo pokušavajući definirati umjesto nas kako bi se trebali osjećati
- Optužuju nas da smo “preosjetljivi”, “previše osjećajni” ili “ludi”
- Odbacuju naše potrebe i želje kao smiješne ili nezaslužene
- Optužuju nas da smo sebični ili materijalistički nastrojeni, ako izražavamo svoje želje ili potrebe (očekuje se da ne bismo trebali imati nikakvih želja ili potreba)
Emocionalno nasilni ljudi stvaraju kaos:
- Pokreću argumente samo radi svađe
- Imaju drastične promjene raspoloženja ili nagle emocionalne ispade
- Ponašaju se nestalno i nepredvidljivo da imate osjećaj kao da “hodate po ljusci jaja”
- Emocionalno nasilni ljudi koriste se emocionalnom ucjenom
- Manipuliraju i kontroliraju nas čineći da se osjećamo krivim
- Ponižavaju nas javno ili privatno
- Koriste naše strahove, vrijednosti ili suosjećanje da bi kontrolirali nas ili situaciju
- Pretjeruju u opisivanju svojih mana ili ukazivanju na njih kako bi skrenuli pažnju I izbjegli preuzimanje odgovornosti za njihov loš izbor ili pogreške
- Poriču da se dogodio neki događaj ili otvoreno lažu o njemu
- Kažnjavaju nas uskraćivanjem naklonosti ili davanjem tihog tretmana
Emocionalno nasilni ljudi ponašaju se superiorno:
- Ponašaju se prema nama kao da smo inferiorni
- Krive nas za njihove pogreške i nedostatke
- Sumnjaju u sve što govorimo i pokušavaju dokazati da nismo u pravu
- Grubo se šale na naš račun
- Koriste sarkazam u interakciji s nama
- Ponašaju se kao da su uvijek u pravu, znaju što je najbolje i pametniji su od nas
Emocionalno nasilni ljudi pokušavaju nas izolirati i kontrolirati:
- Kontroliraju koga viđamo i s kim provodimo vrijeme, uključujući prijatelje i obitelj
- Digitalno nas nadgledaju, uključujući tekstualne poruke, društvene mreže i e-poštu
- Optužuju nas da ih varamo ili da smo ljubomorni na njihove ostale odnose
- Ponašaju se prema nama kao prema njihovom vlasništvu
- Kritiziraju ili ismijavaju naše prijatelje, obitelji i suradnike
- Koriste ljubomoru i zavist kao znak ljubavi i da nas spriječi da ne ostvarujemo odnose s drugim ljudima
- Prisiljavaju nas da sve svoje vrijeme provodimo zajedno
- Kontroliraju financije
- Imajte na umu da, čak i ako vaš partner radi samo neke od ovih stvari, vi ste i dalje u emocionalno nasilnoj vezi. Ne upadajte u zamku da si kažete “nije tako loše” i tako minimizirate njihovo ponašanje. Zapamtite: Svi zaslužuju da se prema njima postupa ljubazno i s poštovanjem.
Ako se u bilo kojoj interakciji osjećate ranjeno, frustrirano, zbunjeno, neshvaćeno, potišteno, tjeskobno ili bezvrijedno, velike su šanse da je vaša veza emocionalno nasilna.
Vrste emocionalnog zlostavljanja
Emocionalno zlostavljanje može imati različite oblike, od suptilnih do vrlo otvoreno nasilnih. Neka od najčešćih oblika uključuju:
- Optužbe da ih varamo ili druge znakove ljubomore i posesivnosti
- Stalna provjera ili drugi pokušaji kontrole našeg ponašanja
- Stalno se svađaju ili protive
- Kritika
- Iskrivljavanje činjenica, zbunjivanje, izluđivanje
- Izoliranje pojedinca od njegove obitelji i prijatelja
- Omalovažavanje i verbalno zlostavljanje
- Odbijanje sudjelovanja u odnosu
- Sramoćenje ili optuživanje
- Tihi tretman (česti prekid komunikacije u odnosu, “kažnjavaju” nas šutnjom)
- Banaliziranje naše zabrinutosti oko nečega
- Namjerno ne-davanje naklonosti i pažnje
Važno je zapamtiti da ove vrste zlostavljanja možda neće biti očite na početku veze. Veza može započeti s prividom da je normalna i da nas partner voli, ali nasilnici mogu početi koristiti taktike s vremenom kako odnos napreduje, kako bi kontrolirali i manipulirali svojim partnerom. Ta ponašanja mogu započeti tako sporo da ih isprva možda nećemo niti primijetiti.
Radionica "Traumatsko vezivanje" pomaže u oslobađanju od loših odnosa.
Kako se emocionalno nasilje razvija u odnosu?
Emocionalno zlostavljanje obično se ne događa na prvom ili drugom izlasku. Može biti sakriveno duže vrijeme. Najčešće se počne otkrivati nakon prve početne faze “zaljubljenosti”, ako pričamo o partnerskim odnosima. Paralelno s “izgaranjem” koktela hormona koji nas privuče u odnos, počinje se “paliti” vatra emocionalnog zlostavljanja. Što je nasilnik sigurniji da smo “njegovi” (uhvaćeni u odnosu), to je slobodniji u izražavanju nasilnog ponašanja.
Što se događa s nama?
Kad se znakovi emocionalnog zlostavljanja počnu pojavljivati prvi put, već smo neko vrijeme u odnosu. Najvjerojatnije smo zavoljeli pozitivne strane tog partnera, jer to je, na kraju krajeva razlog zašto smo se zaljubili u njega ili nju. Zapamtite, svaka osoba ima svoje kvalitete i mane, nitko nije crno-bijeli. U svima nama postoje neugodne sklonosti da povrijedimo drugu osobu. Svatko od nas ima jedan dio “nasilnika” u sebi. Pitanje je samo naše vlastite zrelosti da to uvidimo, da preuzmemo odgovornost za taj dio sebe. Da ga ne ispoljavamo na drugima, nego da ga istražimo u sigurnosti psihoterapijskog procesa i shvatimo otkud on dolazi, zašto ponekad želimo biti destruktivni prema drugima?
Problematika emocionalnih zlostavljača nije u tome što posjeduju dio koji voli biti nasilan, nego u tome što taj svoj dio ne žele (ili ne mogu) kontrolirati. Što ga ne vide i ne preuzimaju odgovornost za njega. Te ga time nikako ne mogu transformirati zbog čega on ostaje otvoreno nasilan prema nama (a najvjerojatnije i prema ostatku svijeta).
Nakon što primijetimo prva nasilna ponašanja u odnosu, možda smo zbunjeni. Mislimo da se to dogodilo samo taj jedan put, da partner ima “težak dan”. Pokušavamo ga razumjeti i opravdati njegovo ili njeno ponašanje. Govorimo si da ju/ga volimo i brinemo za drugu osobu. Na neki način, želimo negirati i umanjiti to što primjećujemo. No, jednom kada počne, emocionalno nasilje se ne prestaje dešavati. Na početku nam je to teško prihvatiti. Može se dogoditi nasilna situacija, a mi mislimo da je to jednokratan događaj i odlučimo mu ne pridati toliko pažnje. Istovremeno osoba može imati periode kada je opet nježna, bliska i dobronamjerna prema nama, što nas dodatno zbunjuje. Ponovno si govorimo: “Pa ona nas ipak voli.” No tijekom vremena primjećujemo sve više i više ispada emocionalnog nasilja. Pojavljuje se sve više nasilnih ponašanja ili riječi. Prijatelji i članovi obitelji vide nas uplakane, zabrinute, preplašene… svjedoče odnosu koji se dešava. Drugi počinju shvaćati što se dešava, no mi sami često i dalje ulažemo napor da negiramo situaciju. Možda povremeno tražimo pomoć, povjerimo se nekome u trenucima kada je najteže, no kada se stvari “malo smire” vraćamo se u funkcioniranje “sve je u redu, ovo je bila samo prolazna faza”. Ova faza odnosa može jako dugo trajati. Traje sve dok se jednog dana napokon ne probudimo i shvatimo da smo u vrlo nezdravoj, destruktivnoj vezi iz koje moramo izaći da bi spasili vlastiti život.
"Nekad sam bila sretna osoba koja je imala planove i snove. Iscrpilo me je emocionalno i verbalno zlostavljanje. Osjećam se otupjelo i ne znam više tko sam. Prestala sam razmišljati i vjerovati za sebe. Izgubila sam nadu u bolji život", česta su razmišljanja emocionalno zlostavljanih osoba.
Zašto ulazimo u takve odnose?
Ispod emocionalnog zlostavljanja koje vidimo na površini, postoji cijeli svemir dinamike odnosa kojeg nismo svjesni. Kao što smo već rekli, sve započinje privlačnošću. Kada upadnemo u emocionalno nasilnu vezu, najvjerojatnije postoji nezdrava dinamika odnosa koja se tada maskira u kemiju ili snažnu privlačnost. Dinamika odnosa u emocionalno nasilnoj vezi je uglavnom dinamika između osobe koja koristi nasilje kao svoj obrambeni mehanizam i osobe koja ima tendenciju upadanja u ulogu žrtve (što je također obrambeni mehanizam).
Dinamika naših odnosa je uvjetovana – što znači da proizlazi iz okruženja u kojem smo odrasli. Postoji mnogo različitih scenarija u kojima se možemo pronaći, a svima je zajedničko da smo odrastali s iskrivljenim osjećajem kako izgleda zdrava ljubav. Uglavnom nismo vidjeli kako izgleda zdrava ljubav dvije odrasle osobe (naših roditelja), niti smo imali iskustvo kako je to kada nas netko voli na zdrav način (ako naši roditelji takvu vrst ljubavi nisu znali dati jedno drugome, nemoguće je da su je dali nama). U našoj povijesti je vjerojatno već bilo prisutno emocionalno zlostavljanje, no kao djeca ga nismo mogli definirati tako. Na primjer, ako nas je jedan roditelj povremeno zlostavljao, a onda u drugim prilikama govorio da nas voli (ili nas je drugi roditelj uvjeravao da nas zlostavljač voli) u nama su se ugrađivale dvostruke poruke. Već tu počinje naš korijen prihvaćanja zlostavljanja kao normalne pojave jer nas ta osoba “ipak voli”. To je iskrivljenje zrele ljubavi. Odrastanje s tim iskrivljenjem (ili krivim vjerovanjem) uvjetuje nas da nam postanu privlačni takvi ljudi. Koji će nas istovremeno zlostavljati i voljeti.
Obitelj bi trebala biti naše sigurno mjesto. Na žalost, vrlo često je suprotno. Često je to mjesto na kojem nalazimo najdublju bol u vlastitom srcu.
Vrlo često imamo situaciju da dvoje ljudi koji su odrasli u kaotičnim domovima (u kojima je bilo emocionalnog nasilja) budu međusobno vrlo snažno privučeni. To se drugim riječima zove traumatsko vezivanje. Budući da niti jedan od partnera nije naučio biti u zdravom odnosu niti ima vještine koje su potrebne da bi se zdrav odnos održao, s vremenom otkriju da zdrava veza zahtijeva mnogo posla. Uglavnom nemaju kapacitet da se time bave te postaju reaktivni i djeluju isključivo prema trenutnim osjećajima. S vremenom veza postaje nasilna (fizički, emocionalno, financijski, duhovno, intelektualno…).
Kako “nesretnu” povijest pretvoriti u sretan život?
Naša povijest i odnosi unutar naše primarne obitelji u kojoj smo odrasli uvijek imaju ključnu ulogu u razlozima zbog kojih nesvjesno biramo nasilne odnose. Na početku nam se ovakvo objašnjenje najčešće ne sviđa, volimo si tumačiti da se nasilje događa jer je svijet “nasilan” i da to nema nikakve veze s nama. Na sreću, istina je potpuno drugačija.
Zašto, na sreću? Zamislite da nemamo nikakav utjecaj na odabir svojih odnosa? To nas ostavlja na prilično bespomoćnom mjestu. S te pozicije izgleda kao da nam ne preostaje ništa drugo nego pomiriti se sa sudbinom.Sudbinom žrtve. Zar to nije strašno? Zato kažemo na sreću, jer istina je potpuno drugačija. Ako osvijestimo koja je naša uloga u odabiru takvih odnosa, dobivamo moć da izađemo iz njih, da proradimo svoj nesvjesni dio zbog kojeg ulazimo u takve odnose i da ga promijenimo. Da, s vremenom, naučimo birati odnose u kojima smo voljeni, zaštićeni, sigurni. Odnose u kojima nas druga osoba poštuje, dobronamjerna je prema nama. Kao i mi prema njoj. Odnos koji nam obogaćuje život, motivira nas i veseli. Odnos u kojem naravno, povremeno ima “loših dana” ali njihov omjer je neusporedivo mali prema onim “dobrim danima”.
Ako si se prepoznala u ovom opisu možda bi ti mogla pomoći radionica "Traumatsko vezivanje", više doznaj na LINKU
