Sudionici koji su godinama živjeli s niskim primanjima pokazali su sporiju brzinu obrade informacija i slabije verbalno pamćenje.
Odrasle osobe koje su se tijekom života suočavale s dugotrajnim financijskim poteškoćama u kasnijoj dobi pokazivale su slabije kognitivne sposobnosti i znakove ubrzanog starenja mozga, pokazalo je novo istraživanje.
Istraživači sa Sveučilišnog koledža u Londonu (University College London, UCL) analizirali su podatke 2759 sudionika iz Ujedinjenog Kraljevstva uključenih u MRC National Survey of Health and Development, koji su rođeni 1946. godine, navodi se u priopćenju.
Odrasli koji su prijavili dugotrajne financijske teškoće ili niska primanja ostvarili su lošije rezultate na kognitivnim testovima kojima se procjenjivalo verbalno pamćenje i brzina obrade informacija.
Osobe s dugotrajno niskim primanjima također su pokazale lošije zdravlje mozga na temelju MRI snimki, na kojima su se pratili pokazatelji starenja poput smanjenja volumena mozga i proširenih moždanih ventrikula.
"Iako dobro znamo da je kognitivno propadanje povezano i s genetskim rizicima i s nepovoljnim iskustvima u djetinjstvu, vrlo malo znamo o tome što se događa tijekom života, osobito kada je riječ o iskustvu dugotrajnog financijskog stresa", rekao je za Fox News Digital autor studije dr. Jacques Wels iz UCL-ovog Odjela za cjeloživotno zdravlje i starenje (Unit for Lifelong Health & Ageing).
"Ovo istraživanje jasno pokazuje da je dugotrajno siromaštvo povezano s kognitivnim padom", rekao je Wels.
"Koristili smo različite mjere financijskih poteškoća tijekom života i različite pokazatelje kognitivnog propadanja te svi pokazuju iste rezultate, što nalaze čini vrlo uvjerljivima."
Najizraženiji učinci kod određenih skupina
Povezanost je bila najizraženija kod muškaraca, osoba koje su imale nepovoljne životne okolnosti u djetinjstvu te kod nositelja genetske varijante APOE-ε4, koja je povezana s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti.
Sudionici koji su prijavili dugotrajne financijske poteškoće ili niska primanja ostvarili su slabije rezultate na testovima verbalnog pamćenja i brzine obrade informacija.
"Istraživanje pokazuje da kognitivno propadanje nije samo pitanje genetskih rizika i individualnih ponašanja, nego na njega utječu i životna iskustva kroz koja prolazimo, a nad kojima nemamo uvijek potpunu kontrolu", dodao je Wels.
Na temelju dobivenih rezultata istraživači su zaključili da su kronične financijske poteškoće koje traju desetljećima, a ne kratkotrajna razdoblja novčanih problema, povezane s bržim kognitivnim starenjem.
Autori pretpostavljaju da bi razlog mogao biti kronični stres koji potiče upalne procese u organizmu ili povećano kognitivno opterećenje uzrokovano stalnom zabrinutošću zbog financijske situacije.
Potrebna su dodatna istraživanja
Istraživanje ima i određena ograničenja. Budući da je riječ o opservacijskoj studiji, njezin dizajn ne može dokazati da je upravo financijski stres uzrokovao uočene kognitivne promjene.
Osobe s dugotrajno niskim primanjima također su pokazale lošije stanje mozga na MRI snimkama, na kojima su se mjerili pokazatelji starenja poput smanjenja volumena mozga i proširenih moždanih komora.
"Promatrali smo skupinu ljudi rođenih 1946. godine, što znači da su njihova životna iskustva snažno oblikovana društvenim okolnostima u kojima su živjeli", istaknuo je Wels. "Primjerice, uočili smo snažnije učinke kod muškaraca, što odražava tradicionalnu ulogu muškarca kao glavnog hranitelja obitelji u starijim generacijama, nešto što možda ne bismo primijetili kod novijih generacija."
Autori studije priznaju da je, čak i nakon uzimanja u obzir brojnih drugih čimbenika koji bi mogli utjecati na zdravlje mozga, moguće da su na rezultate utjecale i neke neizmjerene varijable.
Iako bi smanjenje dugotrajnog siromaštva moglo pomoći u zaštiti zdravlja mozga, istraživački tim UCL-a naglašava da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo može li poboljšanje financijskih okolnosti izravno smanjiti rizik od kognitivnog propadanja i demencije.
