Korisnici društvenih mreža opisuju ovo vježbane kao nešto što u startu izgleda čudno, ali vrlo brzo počne djelovati. Trebate li mu dati priliku?
Iako tjelovježba može pomoći u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja, često je teško pronaći vrijeme i energiju za redovite treninge — osobito kad se osjećate preplavljeno.
Možda je upravo zato somatsko tresenje, kratki i pomalo kaotični pokreti tijela, postalo popularno na TikToku kao jednostavan način za ublažavanje stresa.
Somatsko tresenje može izgledati različito od osobe do osobe, no obično se svodi na nekoliko minuta slobodnog poskakivanja, mahanja rukama i udaranja nogama o pod. Glazba je po želji.
Jedan kreator sadržaja, @natelkhouri, kaže da somatsko tresenje izgleda i djeluje čudno "dok ne počne funkcionirati i vaše tijelo napokon ne počne otpuštati sve ono što je godinama zadržavalo". Druga kreatorica, @theworkoutwitch, tvrdi da ono "umiruje vaš živčani sustav i smanjuje razinu stresa u tijelu".
Somatsko tresenje može nekim ljudima pomoći u upravljanju blagim, svakodnevnim stresom, kaže Per Erez, certificirani joga terapeut i somatski edukator iz First Person Healing Arts u Palm Springsu u Kaliforniji. "Može pomoći, ali nije potpuna zamjena za dublji rad", kaže Erez.
Najbolje djeluje kao dio slojevitog pristupa koji uključuje redovitu aerobnu aktivnost te sporije, svjesne prakse poput joge i tai chija, kaže Erez. "Za dugoročnu dobrobit za raspoloženje najvažnija je dosljednost", dodaje.
Što je somatsko tresenje?
Somatsko tresenje dio je somatske terapije, pristupa koji vas potiče da postanete svjesniji tjelesnih senzacija i osjećate se sigurnije u vlastitom tijelu, što olakšava istraživanje misli, emocija i sjećanja, prema Harvard Health Publishingu.
"Somatska terapija manje se bavi samim razgovorom o problemima, a više time da vaš živčani sustav osjeti dovoljno sigurnosti da se može smiriti dok ih obrađujete", ističe Erez.
Temelji se na ideji da intenzivan, kronični stres ili teška trauma mogu oblikovati zadane obrasce u tijelu — poput disanja, tonusa mišića, držanja, probave te razine budnosti i emocionalne angažiranosti, kaže Erez. "Ti se obrasci ne mijenjaju automatski samo zato što ih intelektualno razumijemo."
Nježni pokreti tresenja i promjene položaja osmišljeni su kako bi tijelu pomogli da primijeti koje napetosti zadržava i gdje, da dovrši fizičke reakcije na stres koje su možda bile prekinute i da regulira živčani sustav, piše Everyday Health.
Ti pokreti podržavaju mentalni rad koji je potreban za iscjeljenje, kaže Ezra.
Somatsko tresenje neće riješiti kompleksne traume, dugotrajan stres ili izvući živčani sustav iz kroničnog stanja hipervigilnosti, napominje Ezra, "ali za blagi, svakodnevni stres može biti iznenađujuće učinkovito".
Samo nekoliko minuta može donijeti privremene učinke — bolje raspoloženje ili manju mišićnu napetost, kaže Ezra.
Postoje li istraživanja koja potvrđuju učinkovitost somatskog tresenja?
"Ne postoje studije ni istraživanja koja bi potvrdila da brzi pokreti tresenja utječu na raspoloženje ili razinu anksioznosti", kaže dr. Gail Saltz, klinička izvanredna profesorica psihijatrije na NewYork-Presbyterian/Weill Cornell Medical Center i psihoanalitičarka u New York Psychoanalytic Institute.
"Zapravo postoje dokazi koji podupiru korištenje sporih, ritmičnih pokreta i kontrakcija mišića za smanjenje anksioznosti — primjerice tai chi ili joga."
"Pokret i tjelovježba mogu pomoći, ali klinički ništa ne potvrđuje ideju o brzom mahanju i tresenju, osim možda TikToka", dodaje dr. Saltz. "Osim ako ne provodite stvarnu aerobnu aktivnost od 30 minuta, tri do četiri puta tjedno, ne postoji dokaz koji bi to podržao."
Somatsko tresenje moglo bi vas potaknuti da isprobate i druge načine za upravljanje stresom.
Najveća korist somatskog tresenja mogla bi biti u tome što upravljanje stresom pretvara u jednostavnu, svakodnevnu naviku, ističe Scott Langenecker, doktor znanosti, profesor psihijatrije i bihevioralnog zdravlja na Ohio State University Wexner Medical Centeru.
"Mislim da somatsko tresenje može biti dobar početak rutine koja uključuje i druge elemente", kaže dr. Langenecker. Nakon što ga isprobate, mogli biste se otvoriti i drugim tehnikama ublažavanja stresa, poput mindfulnessa, joge ili redovite tjelovježbe, dodaje.
Tko može, a tko ipak ne bi trebao prakticirati somatsko tresenje?
Isprobati somatsko tresenje kod kuće sasvim je u redu, pod uvjetom da ste zdravi i želite ublažiti blagi stres, kaže Erez. No osobe s povijesti teške traume ili posttraumatskog stresnog poremećaja trebale bi biti oprezne, kao i one koje imaju ozljede, probleme sa zglobovima, epilepsiju, panični poremećaj, bipolarni poremećaj ili psihozu.
To je zato što somatsko tresenje ponekad može potaknuti flashbackove, pojačati paniku ili nadjačati sposobnost samokontrole, objašnjava Erez.
"Osobe s ozljedama leđa ili donjih ekstremiteta trebale bi biti oprezne kako ne bi pogoršale postojeće ozljede ili bi mogle raditi s fizioterapeutom na jačanju mišićnih skupina prije početka", kaže Langenecker. "Osobe koje ovo koriste kao oblik oslobađanja od traume ili izloženosti možda će imati koristi od vođenih sesija s terapeutom."
Kako isprobati somatsko tresenje
Somatsko tresenje najbolje djeluje kad ga radite bosi, u privatnom prostoru s dovoljno mjesta za kretanje, kaže Erez.
Iako je sasvim u redu improvizirati pokrete prema tome što vam najbolje odgovara, Erez predlaže ove korake za najbolje iskustvo:
- Stanite s lagano savijenim koljenima.
- Započnite nježno poskakivati na petama.
- Dopustite da se pokret prirodno širi prema gore kroz tijelo.
- Opuštajte ruke i neka vam čeljust ostane opuštena.
- Prepustite se pokretu i ne forsirajte ništa određeno.
Najbolje je započeti s jednom do dvije minute i postupno povećati na oko pet minuta, ako ne osjećate vrtoglavicu ili preplavljenost. Ciljajte na dvije do četiri sesije tjedno. "Više nije nužno bolje", kaže Erez.
Somatsko tresenje je najbolje promatrati kao jedan od alata za upravljanje stresom i očuvanje mentalnog zdravlja.
Može postati dio šireg somatskog pristupa terapiji, kaže Erez. A može se kombinirati i s drugim tehnikama za smanjenje stresa poput trčanja, joge ili meditacije, dodaje Langenecker.
