Hrana 1064 prikaza 17. ožujka 2010.

Za zdravije kosti jedi soju!

Soja_Tofu_
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Soja je za neke savršeni izvor proteina, dok kod drugih još uvijek ulijeva nepovjerenje. Istražili smo zašto je soja dobra za regulaciju ženskih hormona i probleme s osteoporozom, te zašto je sojino mlijeko odlična zamjena za sve one koji ne podnose mliječni šećer

Soja je namirnica koja se izrazito istražuje, te su joj dokazane brojne prehrambene i zdravstvene vrijednosti. Međutim, uz soju se posljednjih godina vežu i kontradiktorne informacije zbog sadržaja fitoestrogena te zbog činjenice da je veliki udio usjeva soje genetski modificiran.

Istodobno, tržište i prodaja soje rastu velikom brzinom, a nagli porast potražnje uočen je na prijelazu iz osamdesetih u devedesete godine dvadesetog stoljeća. Ovaj fenomen dogodio se istodobno sa spoznajama o zdravstvenim prednostima soje, primarno zbog značajnog udjela proteina s visokom biološkom vrijednošću. 

Zdravstvene blagodati soje

Uz bogatstvo proteina, soja sadrži mali udio masti i mnoštvo fitokemikalija. Smatra se da soja smanjuje opasnost pojave bolesti srca, osteoporoze i karcinoma, te ublažava simptome menopauze. Često se postavlja pitanje o opravdanosti tih tvrdnji i je li soja stvarno savršeni izvor proteina.

Postoje dokazi da se visokim unosom soje i proizvoda na bazi soje smanjuje opasnost bolesti srca. U usporedbi s izvorima proteina životinjskog porijekla, soja sadrži manje masti, posebice onih zasićenih, a ne sadrži kolesterol.

Osobe kojima se umjesto proteina životinjskog porijekla davao sojin protein, bilježile su sniženje razine LDL kolesterola (lošeg kolesterola), te porast HDL kolesterola (dobrog kolesterola). Neki od ovih učinaka pripisuju se fitokemikalijama u soji.

Specifična skupina fitokemikalija, izoflavoni ili fitoestrogeni koji se nalaze u soji, mogu na organizam polučiti djelovanje slično povoljnom djelovanju estrogena. Prema nekim studijama, dnevni unos 25 – 80 grama sojinih proteina može rezultirati smanjenjem razine ukupnog kolesterola, LDL (''lošeg'') kolesterola i triglicerida za 8 posto. S druge strane, unos soje povezuje se sa povišenom razinom HDL (''dobrog'') kolesterola.

Soja i žensko zdravlje

Izoflavoni imaju sličnu kemijsku strukturu ženskim spolnim hormonima estrogenima, te se stoga smatra da mogu pružiti zaštitu od hormonski induciranih karcinoma poput karcinoma dojke, prostate i endometrija.

To su spojevi biljnog porijekla koji imaju estrogenski učinak na ljude i životinje. Za sojine izoflavone (fitoestrogene) smatra se da imaju i estrogenska i anti-estrogenska svojstva.

Na ovaj način fitoestrogen zapravo djeluje kao antagonist estrogena i reducira rizik promoviranja rasta tumora osjetljivih na estrogen.

Kada su razine cirkulirajućih estrogena visoke, kao u žena u perimenopauzi, ovi spojevi mogu se vezati na estrogenske receptore i blokirati aktivnost hormona. Kada su razine estrogena niske, kao u žena u postmenopauzi, fitoestrogeni djeluju poput blagih estrogena.

Istraživanja pokazuju da specifične forme izoflavona iz soje, genistein i daidzein, potpomažu regulaciju hormonalne ravnoteže u žena.

Osim što olakšava neke od simptoma menopauze, soja može biti učinkovita i kod osteoporoze. Epidemiološki dokazi ukazuju na manju učestalost osteoporoze u populacijama koje konzumiraju velike količine soje.

Usporedba prehrane sa sojom i prehrane bez soje ukazuje na porast gustoće koštane mase u žena koje konzumiraju soju.

Neki proizvodi na bazi soje su dobar izvor kalcija, no učinci soje na osteoporozu ne temelje se u potpunosti na udjelu kalcija.

Sintetski izoflavon, koji se još naziva i ipriflavon, čak se koristi i kao terapija osteoporoze. Stoga se smatra kako bi sojini izoflavoni možda mogli biti alternativa hormonskom nadomjesnom liječenju za žene u postmenopauzi.

Prerađevine od soje

Hrana koja se temelji na soji dostupna je u raznim oblicima. 

  1. Sojino mlijeko ima bogatiji okus i teksturu od ostalih zamjena za mlijeko. Ne sadrži laktozu i stoga je pogodno za osobe koje ne podnose mliječni šećer. Jedna šalica sadrži približno 80 kcal, sadržaj masti je nizak, a izvrstan je izvor vitamina B1 te dobar izvor magnezija i vitamina B2.
  2. Sojine klice ukusan su dodatak salatama, a krcate su nutrijentima i imaju neodoljivu, hrskavu teksturu.
  3. Tofu, sir od soje proizvodi se grušanjem vrućeg sojinog mlijeka, a može biti dobar izvor kalcija kada se kao sredstvo za grušanje koristi kalcij – sulfat. Može se konzumirati sirov ili kuhan, a također je izvrstan dodatak salatama. Gurmani posebno vole dimljeni tofu zbog karakteristične note dima koja prožima aromu.
  4. Miso i tempeh su fermentirani proizvodi soje, a koriste se kao dodatak juhama i brojnim drugim jelima.
  5. Sojino brašno može se koristiti kod izrade brojnih pekarskih proizvoda, a posebno je zanimljiva njegova primjena kod pripreme vegetarijanskih burgera.

Energetska vrijednost

Sojino mlijeko (1 šalica)

  • energetska vrijednost: 150 kcal
  • proteini: 4 g
  • masti: 8 g

Tofu (30 g)

  • energetska vrijednost: 22 kcal
  • proteini: 2,3 g
  • masti. 1,4 g

Miso ( 1 žlica)

  • energetska vrijednost: 35 kcal
  • proteini: 2 g
  • masti: 1 g

Tempeh (1 žlica)

  • energetska vrijednost: 21 kcal
  • proteini: 2 g
  • masti: 1g

Sojine klice (1 šalica)

  • energetska vrijednost: 85 kcal
  • proteini: 9 g
  • masti: 4 g

Lijek ili otrov?

Među znanstvenicima postoje brojne polemike oko korisnosti unosa soje. Određeni autori napominju da fitoestrogeni iz soje mogu imati devastirajući učinak na zdravlje i to osobito djece.

Prema njima, postoje određene indikacije da sojini proizvodi potiču ranije sazrijevanje djevojčica i ulazak u pubertet, i to već s osam godina.

Posljedica preranog sazrijevanja su problemi s neplodnošću i karcinomom reproduktivnih organa, a moguća je i pojava astme, imunoloških poremećaja i poremećaja štitnjače.

Međutim, osim što protivnici soje svoje tvrdnje temelje na opskurnim saznanjima iz životinjskog svijeta, zanemaruju i činjenicu da smo svi mi svakodnevno izloženi brojnim sintetskim hormonima koji se daju životinjama za rast i koji imaju znatno pogubniji učinak na zdravlje od sojinih fitoestrogena.

Štoviše, u usporedbi sa sintetskim hormonima, fitoestrogeni soje su vrlo blagi, a mogu i spriječiti vezivanje sintetskih hormona na receptore i tako spriječiti njihovo štetno djelovanje.

Neosporna je činjenica da je velik dio usjeva soje genetski modificiran. Genetski modificiranu hranu oduvijek prate brojne kontroverze vezane uz njenu sigurnost i utjecaj na zdravlje.

Međutim, unatoč brojnim protivnicima, znanstvena zajednica nije još iznjedrila jasne dokaze i razloge zašto bi genetski modificiranu hranu, pa tako i soju, valjalo izbjegavati.

Štoviše, krajem 2008. godine Europska komisija službeno je i odobrila uvoz i obradu genetski modificirane soje ukazujući na njenu sigurnost.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.