Tijekom 2014. i 2015. godine apsolutno je nestala stigma s masti i više ih se nitko ne boji. Štoviše, neki su jedva dočekali povratak svinjske masti na stolove, a tako će biti i u godini pred nama. Raznovrsni miksani hranjivi obroci temeljeni na povrću i voću i obogaćeni raznim dodacima zasigurno će ući u mainstream u 2016. godini, a tako je i s organskom hranom
Nedavno obrađeni statistički podaci Hrvatskog zavoda za statistiku ukazuju kako najveći dio kućnog budžeta trošimo na meso, dok su na drugom i trećem mjestu žitarice i njihove prerađevine te mlijeko i mliječni proizvodi. Kada se gleda prema unosu u kilogramima, prosječni Hrvat godišnje pojede približno 70 kilograma kruha, peciva i drugih pekarskih proizvod.
Nedovoljan unos maslinova ulja
Ti podaci ukazuju kako je kruh glavna namirnica prosječnog Hrvata. Nažalost, unos ribe se kontinuirano smanjuje (za 2014. godinu iznosi rekordno niskih 7,7 kg), unatoč tome što smo mediteranska zemlja i što je naša mediteranska prehrana uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine. Tome u prilog govori i nedovoljan unos maslinovog ulja unatoč sve sjajnijoj maslinarskoj sceni, prosječno konzumiramo tek 1,4 L maslinovog ulja po glavi stanovnika godišnje što je 10 puta manje od prosjeka Mediterana. Pitanje je, naravno egzaktnosti ovih statističkih podataka, međutim, oni zasigurno daju približnu sliku stanja.
Uzmemo li u obzir nove preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o unosu crvenog mesa i šećera, zasigurno će nam u godinama koje slijede trebati javnozdravstvene kampanje koje promoviraju veći unos ribe (barem 2 puta tjedno) te manji unos šećera i slastica. Također, zbog problema pretilosti u odrasloj populaciji i posebice u djece, potrebne su edukativne kampanje i akcije za suzbijanje problema debljine koji je sve prisutniji u našem društvu. Naime, svako treće dijete školske dobi u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo, a ukupno je problem debljine prisutan u 60 posto odrasle hrvatske populacije. Zbog toga nam prijete i sve prateće bolesti i tegobe koje se uklapaju u sliku tzv. metaboličkog sindroma, loša regulacija šećera u krvi i dijabetes, povišen krvni tlak i povećane razine masnoća u krvi.
Top 6 nutricionističkih trendova za 2016. godinu:
Globalni problem nedostatka vitamina D sve se više prepoznaje kao javnozdravstveni izazov. Naime, tijekom posljednjih nekoliko desetljeća došlo je do promjene u promatranju ciljnih serumskih vrijednosti vitamina D budući da se shvatilo kako su dosadašnje referentne vrijednosti bile preniske. Nadalje, pokazalo se kako vitamin D ima puno dalekosežnije učinke od utjecaja na zdravlje kosti, a pripisuju mu se preventivna djelovanja na kardiovaskularne, autoimune i maligne bolesti, dijabetes, multiplu sklerozu, neurodegenerativne bolesti i razne druge poremećaje. Razmatraju se i preporuke za trudnice u posljednjem tromjesečju, kao i preporuke za dojenčad.
Naime, u populaciji se sustavno bilježe vrijednosti niže od preporučenih 50-75 nmol/mL što ukazuje na nedovoljno stvaranje u koži i nizak unos putem hrane i dodataka prehrani. Ukupni unos vitamina D putem hrane u prosjeku je vrlo malen. Stoga je nadomjesna primjena vitamina D i praćenje serumskih vrijednosti u različitih ugroženih populacijskih skupina poput osoba starije dobi. Drugim riječima, uzimanje dodatnog vitamina D moglo bi postati popularno u 2015. godini.
Neka stara i neka nova ulja i masti
Tijekom 2014. i 2015. godine apsolutno je nestala stigma s masti i više ih se nitko ne boji. Štoviše, neki su jedva dočekali povratak svinjske masti na stolove. Dakako, stvari nikada nisu crno - bijele i zasigurno nam malo svinjske masti neće naškoditi, sve dok je unos tog i drugih izvora zasićenih masti umjeren. Pozitivna strana povratka masnoća na jelovnike je raznovrsnost i pojava nekih novih kvalitetnih ulja poput kokosovog, repičinog, konopljinog, lanenog, ulja chia sjemenki i raznih ulja orašastih plodova. Primjerice, upotreba kokosa kao sastojka u prehrambenim proizvodima porasla je za 64 posto u 2014. godini, a predviđa se budućnost namazima, maslacu i margarinu s kokosom. Dobra vijest za naše lokalno podneblje je da je 2015. godina bila dobra za maslinare pa nakon dvije iznimno loše godine možemo očekivati vrhunska ekstra djevičanska maslinova ulja na našim stolovima u 2016.godini.
Juicing
Tekuća hrana ne gubi na popularnosti. Juhe, smoothiesi i shakeovi postaju sve češća hrana u hrvatskim domovima, ali i u raznim barovima i supermarketima. Raznovrsni miksani hranjivi obroci temeljeni na povrću i voću i obogaćeni raznim dodacima zasigurno će ući u mainstream u 2016. godini.
Bio proizvodi
Organska hrana ili proizvodi iz ekološkog uzgoja sve više ulaze u našu svakodnevicu. Iako u Hrvatskoj približno 15 posto potrošača kupuje organsko, trend rasta je linearan i popularnost raste iz godine u godinu. Unatoč nepovjerenju koje je djelomično izazvala medijska bura vezana za eko proizvode jednog hrvatskog proizvođača, sve je veći broj potrošača koji traži i cijeni organske proizvode i taj trend se neće smanjivati.
Prirodno i lokalno
Potrošači u pravilu radije biraju proizvode koji ne sadrže umjetna bojila, konzervanse i općenito aditive koji se često razmatraju u lošem svjetlu. Nekada s pravom, a nekada i ne. Kako bi se prilagodili trendovima, proizvođači sve više gravitiraju proizvodima „bez štetnih dodataka“ ili te dodatke zamjenjuju prirodnim inačicama. Danas su trendovi na strani prirodnih proizvoda, lokalno uzgojenih namirnica, tzv ”clean label” proizvoda koji ne sadrže aditive i posebice konzervanse. Osim elementa prirodnog, mora biti zadovoljen i element okusa i teksture. Drugim riječima, osim što je zdrava i prirodna, hrana mora biti i dobrog okusa i primamljiva. Potrošači prepoznaju i nove proizvode različitih etničkih kuhinja, kao i oznake izvornosti, održivosti i fair-trade.
Bez glutena i laktoze
Gluten je postao nepoželjna prehrambena komponenta. Gotovo da nema rasprave o prehrani koja na kraju ne završi s pričom o štetnosti glutena. Globalno poznate osobe, zvijezde showbusinessa i sporta deklariraju se kao sljedbenici bezglutenske dijete, a često iz prehrane isključuju i mlijeko i mliječne proizvode zbog sadržaja laktoze. Najpoznatiji svjetski zagovornik bezglutenske dijete je tenisač Novak Đoković koji je uvjeren da mu je izbacivanje glutena iz prehrane osiguralo neslućene sportske uspjehe. Sve to opisao je u bestselleru 'Serve to win', a nedavno je lansirao i vlastitu liniju bezglutenskih proizvoda 'Djoko Life'. Tržište bezglutenske hrane raste iz godine u godinu, vodeće svjetske prehrambene kompanije lansiraju bezglutenske inačice proizvoda jer potrošači sve više traže takvu hranu.
Doznaj više o bezglutenskoj prehrani.
