Pod pojmom šećer najčešće se podrazumijeva saharoza, molekula koja se sastoji od dva dijela - glukoze i fruktoze. Glukoza je šećer koji putuje našim žilama, a fruktoza se u organizmu razgrađuje na glukozu i osigurava brz izvor energije našim stanicama.
"Pametni" ili složeni šećeri ne uzrokuju nagle promjene šećera u krvi
Najrasprostranjeniji i najslađi prirodni šećer je fruktoza, a mliječni šećer laktoza sastoji se od dvije jedinice šećera – glukoze i galaktoze. U žitaricama su najzastupljeniji složeni šećeri – polisaharidi – najčešće škrob, molekula koja se sastoji od puno jedinica glukoze.
U prehrani se preferiraju ugljikohidrati odnosno šećeri koji imaju duge lance i sporo se razgrađuju jer se tako glukoza postepeno otpušta u krv pa ne uzrokuje nagle promjene razine šećera u krvi. Takve velike oscilacije glukoze u krvi, njen nagli rast nakon kojeg slijedi i nagli pad je stanje koje dugoročno šteti organizmu.
Jednostavni šećeri "krivci" za bolest
Šećer se pohranjuje u obliku glikogena u jetri i mišićima, a ako su sve zalihe popunjene tada se pretvara u masno tkivo. Prekomjeran unos šećera opterećuje cijeli organizam, pa tako i imunološki sustav. Studije su pokazale kako je aktivnost fagocita, stanica koje uništavaju štetne tvari, narušena najmanje pet sati nakon prevelikog unosa jednostavnih šećera.
Istraživanja su našla poveznicu između unosa šećera i nepovoljnih razina masnoća u krvi odnosno dislipidemija. Prekomjeran unos šećera može uzrokovati višu razinu triglicerida i nižu razinu "dobrog" kolesterola, pokazala je studija objavljena u časopisu Journal of the American Medical Association.
