Hrana 2042 prikaza 08. ožujka 2014.

Simptomi netolerancije na mliječni šećer

Mlijeko2_1

Netolerancija na laktozu najčešći je poremećaj vezan za konzumaciju mlijeka u adolescenciji i odrasloj dobi. Iako se obično ne javlja u ranom djetinjstvu, smatra se da se razina enzima potrebnog za razgradnju mliječnog šećera laktoze počinje smanjivati uvođenjem dohrane. Stupanj netolerancije na laktozu razlikuje se među određenim etničkim skupinama, a može biti i prolazno stanje

Kod osoba koje ne mogu probaviti mliječni šećer laktozu nakon konzumiranja mlijeka javljaju se probavne tegobe – podrigivanje, nadutost, osjećaj težine u želucu, proljev i mučnina. Navedeni simptomi javljaju se kao posljedica nedostatka crijevnog enzima laktaze koji je potreban za razgradnju laktoze. Težina simptoma obično varira u ovisnosti o količini unesene laktoze.

Gdje se nalazi laktoza?

Mliječni šećer ili laktoza u najvećoj količini je prisutna u mlijeku, no ima je i u drugim mliječnim proizvodima poput sira, mliječnih deserata i jogurta. Jogurti i ostali fermentirani mliječni proizvodi sadrže najmanje laktoze, točnije, prisutna je u tragovima jer je tijekom fermentacije prerađuju bakterije mliječnog vrenja. Laktoza je ujedno sastojak brojnih industrijskih proizvoda pa je potrebno pažljivo čitati deklaraciju, a koristi se i kao punilo kod 20 posto lijekova. 

Razlika između alergije i netolerancije na mlijeko

Za razliku od netolerancije, alergije obično izazivaju proteini porijeklom iz hrane. Tako su za alergiju na mlijeko odgovorni proteini i ta reakcija uključuje imunološki sustav, dok intoleranciju uzrokuje mliječni šećer laktoza i pritom se ne aktivira imunološka reakcija. U dojenčadi, alergija na mlijeko javlja se kod otprilike 2-5 posto pedijatrijske populacije i obično je prolazno stanje koje se povlači nakon prve godine života. Simptomi alergije na mlijeko posredovani uz IgE su angioedem, urtikarija, rinitis, povraćanje, ekcem i anafilaksija. Non – IgE posredovane alergijske reakcije također se povezuju s unosom mlijeka, a manifestiraju se plućnom hemosiderozom, malapsorpcijom s atrofijom crijevnih resica, eozinofilnim proktokolitisom i enterokolitisom. Kod neke dojenčadi alergija na mlijeko očituje se iritabilnošću i kolikama kao jedinim simptomima. 

Netolerancije na hranu obično ne uključuju toliko burne reakcije i javljaju se odgođeno, nakon nekoliko sati od ingestije. Mogu se javiti uslijed nedostatka probavnih enzima kao što je slučaj s laktozom, a postoje i intolerancije uz formiranje antitijela. Naime, kod alergijskih reakcija imunološki sustav proizvodi IgE antitijela, dok se kod netolerancije uz formiranje antitijela razvijaju IgA i IgG antitijela. Dijagnostički testovi za alergije i netolerancije uslijed nedostatka probavnih enzima i netolerancije uz imunološki odgovor su različiti.

Kako se testira?

Netolerancija laktoze testira se izdisajnim testom koji mjeri količinu vodika u dahu. Neprobavljenu laktozu razgrađuju mikroorganizmi crijeva, a pritom nastaje vodik koji se apsorbira u crijevima i pojavljuje se u krvi i dahu u povećanim koncentracijama. Netolerancija laktoze može se dokazati i testom kiselosti stolice koji se obavlja kod djece. Također, postoje i genetički testovi kao i mjerenje direktne aktivnosti laktaze uz pomoć biopsije tkiva tankog crijeva, no te su metode invazivne i skupe. 

Liječenje

Kao rješenje ovog problema nude se dijete bez mlijeka i mliječnih proizvoda, međutim one vrlo često sa sobom nose razne prehrambene nedostatke, posebice kalcija koji je obilno zastupljen u ovim proizvodima. Osobe koje ne podnose mliječni šećer ne moraju u potpunosti odricati mlijeka, budući da je danas dostupno i mlijeko bez laktoze. Istraživanja pokazuju da većina osoba s netolerancijom na laktozu može podnijeti dnevni unos od 12 g laktoze (što odgovara jednoj šalici mlijeka) bez pojave simptoma, ali uklopljeno u obroke i raspoređeno tijekom dana. Ipak, neke osobe ne podnose niti male količine laktoze. 

Najbolje rješenje za netoleranciju na laktozu je nadomjesno uzimanje enzima laktaze uz obrok bogat laktozom. Takve pripravke preporučljivo je uzimati uz svaki obrok koji sadrži laktazu. O učinkovitosti ovoga pristupa svjedoči i činjenica da za laktazu postoji odobrena zdravstvena tvrdnja koja glasi: 'enzim laktaza pospješuje probavu laktoze kod osoba koje imaju poteškoća s probavom laktoze'. Tvrdnja se može koristiti za dodatke prehrani s minimalnom dozom od 4.500 FCC (Food Chemicals Codex) jedinica, uz upute da pripravak treba uzimati uz svaki obrok koji sadrži laktozu. Pripravci koji imaju dodanu vrijednost su oni pripravci koji osim laktaze sadrže i druge vrste probavnih enzima, budući da netolerancija na laktozu često nije jedini problem koji muči tu populacijsku skupinu i nerijetko se javljaju poteškoće s probavom drugih vrsta šećera ili drugih sastojaka hrane.

Za više informacija o netoleranciji na laktozu te savjetima za pravilnu i uravnoteženu prehranu osoba koje teže podnose laktozu posjeti www.netolerancijanalaktozu.hr. Svakog utorka prof. dr. sc. Željko Krznarić, internist gastroenterolog i hepatolog, predstojnik Centra za kliničku prehranu na Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb savjetuje i odgovara na pitanja vezana uz problem netolerancije na laktozu.

Sve o netoleranciji na laktozu saznaj i u novom specijalu 'Netolerancija na laktozu'.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.