Hrana Hrana kao lijek 18. svibnja 2019.

Zašto tvoje zdravlje i raspoloženje počinje u crijevima?

Foto: Guliver/Shutterstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Postoje brojne zdravstvene dobrobiti hrane bogate vlaknima. Ona su bogata antioksidansima, dulje zadržavaju osjećaj sitosti i reguliraju probavu.

Kod prelaska sa prehrane s niskim udjelom vlakna na prehranu s visokim udjelom vlakana u vrlo kratkom periodu se mogu uočiti razlike u probavnom sustavu. Emeran Mayer, gastroenterolog, neuroznanstvenik i autor knjige 'The Mind-Gut Connection', u svojoj knjizi objašnjava da postoje trilijuni bakterija koje utječu na sve, od raspoloženja, uma i misli - čak i na to kako mozak stari i razvija se. Većina dobrih bakterija nalazi se u crijevima, a one imaju veliki utjecaj na naše zdravlje i raspoloženje. Upravo su vlakna važan izvor hrane za te bakterije. U nastavku donosimo koju hranu bogatu vlaknima možeš dodati u svoju prehranu kako bi održala zdravlje cijelog tijela.

Četiri kategorije hrane s visokim udjelom vlakna

Bogati izvori vlakana i antioksidansa su raznoliko povrće, cjelovite žitarice, voće, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke. Kada god je to moguće, biraj organski uzgojene sljedeće namirnice:

  1. Povrće: Pola šalice (kuhanog ili sirovog) povrća obično sadrži 2-4 grama prehrambenih vlakana.
  2. Cjelovite žitarice: Pola šalice žitarica također osigurava 2-4 grama prehrambenih vlakana (primjerice smeđa riža, quinoa, bulgur, proso, heljda, ječam, pira i zob).
  3. Mahunarke: Kuhani sušeni grah, grašak i leća su koncentrirani izvori vlakana, sa 6-8 grama na pola šalice.
  4. Orašasti plodovi i sjemenke: konzumacija nekoliko oraha ili sjemenki lana od 1,5 grama osigurava oko 3 grama vlakana.

Pročitaj koje sve namirnice su bogate vlaknima. 

Kako bakterije iz crijeva ovise o hrani koju jedeš - ako se hraniš svježim, cjelovitim namirnicama, dobre bakterije će imati pogodne uvjete za rast. Ako se hraniš bezvrijednom, industrijskom hranom i ugljikohidratima, loše bakterije će rasti i stvarati toksine. Istraživanja su pokazala da toksini iz štetnih bakterija u crijevima utječu na pretilost i otpornost na inzulin. 

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.