Prehrana bez glutena - je li i za mene?

Savjetovanje o bezglutenskoj prehrani namijenjeno je svim osobama koje su osviještene o prehrani, i žele je unaprijediti, te osobama koje su senzibilizirane prema činjenici da postoje određene namirnice koje su glavni alergeni u prehrani, a koje značajno utječu na naše zdravlje. Gluten to itekako jest. Svakako da je savjetovanje prvenstveno namijenjeno svima onima kojima je dijagnosticirana bolest celijakije ili je ustanovljena preosjetljivost na gluten, budući da se u posljednje vrijeme često provode i testovi intolerancije na namirnice, iz kojih se to vidi.

Zatim, osobe koje su imale dosadašnje smetnje sa zdravljem, a primijetile su da su te iste zdravstvene tegobe i smetnje povezane s prehranom, mogu doći na savjetovanje i uvjeriti se tijekom savjetovanja imaju li  kakvu manifestaciju na zdravlju veze s preosjetljivošću ili pak s alergijom na gluten. Savjetovanje je primarno prehrambenog (nutricionističkog) karaktera, te se na njemu mogu saznati kojim se pristupom treba poslužiti u prehrani kako bi se smanjila izloženost glutenu i poboljšalo zdravstveno stanje, te kako bi se tako osviješteni mogli obratiti svome liječniku za daljnju dijagnostičku obradu.

Simptomi koji ukazuju na celijakiju

Treba razlikovati stanje glutenske enteropatije (celijakije), što je kronična bolest koja uzrokuje upalne promjene na sluznici tankog crijeva te malapsorpciju i sustavne promjene na raznim organskim sustavima, te s druge strane osjetljivost na gluten koja ne podrazumijeva bolesna (patološka ) stanja na crijevima, no očituje se imunološkim odgovorom organizma na prisutnost alergena - glutena iz žitarica poput pšenice, raži i ječma te čak i zobi. Anamnezu i pretrage te konačnu dijagnozu postavlja liječnik specijalist gastroenterolog (ili pedijatar gastroeneterolog) nakon specifičnih krvnih pretraga i konačne pretrage biopsije crijeva.

Za istaknuti je da je puno opasnija atipična celijakija koja se najčešće primarno očituje malapsorpcijom, (nemogućnošću apsorpcije -iskorištavanja hranjivih tvari u probavnom traktu (tankom crijevu), pa su manifestacije: anemija vitamina B12, folne kiseline, željeza, te nerijetko osteoporoza (kao posljedica nemogućnosti apsorpcije kalcija) te dijabetes.

• Osobe koje mogu posumnjati na celijakiju u tipičnoj kliničkoj slici brzo gube na tjelesnoj težini, osjećaju snažne tegobe u predjelu trbuha, napuhanost, prisutni su česti proljevi, stolica je specifičnog neugodnog mirisa, kod nekih se očituje umjesto proljevom – probavnim zatvorom, na koži se javljaju promjene poput onih kod dermatitisa.
• Dosta često simptomi su umor, manjak energije, a moguće su i neurološke smetnje ili te oštećenja ili pak upala štitnjače. Naročito je opasna spomenuta asimptomatska celijakija gdje postoji čitav niz manifestacija u vidu drugih spomenutih bolesti, ili čak i glavobolje, ili ispadanje kose pa se zbog nespecifične slike ne sumnja na celijakiju ili u blažem slučaju na preosjetljivost na gluten.
• Ako osoba nema klasične simptome i nije uspostavljena dijagnoza celijakije, tada neki simptomi poput čestog umora, manjka energije, glavobolja, ispadanja kose te kožne promjene (dermatitisi) mogu upućivati i na preosjetljivost na gluten.
• Nije naodmet spomenuti kako osobe s preosjetljivošću na gluten, a posebno osobe s netretiranom celijakijom nerijetko imaju i nepodnošljivost laktoze (mliječnog šećera), uslijed oštećenja sluznice tankog crijeva.

Dan bez glutena

Prehrana bez glutena uistinu jest i ukusna; gore spomenute žitarice bez glutena omogućavaju razne kulinarske kombinacije, a također sami bezglutenski proizvodi odličnog su okusa i organoleptičkih svojstava, tako da je prehrana bez glutena uistinu i zdrava i uravnotežena, budući da gluten nije esencijalan (neizostavan) za našu prehranu. Postoji čitav niz namirnica poput svježeg voća i povrća, ulja, neprerađenog mesa, krumpira koje prirodno ne sadrže gluten.

Kombinacije s grahoricama uz spomenute žitarice omogućavaju nam i namirivanje esencijalnih nutrijenata, prvenstveno aminokiselina u navedenim kombinacijama. Meso, jaja i riba prirodno ne sadrže gluten (ako nisu nisu panirani ili tehnološki obrađivani), tako da na taj način prehrana osoba s celijakijom i preosjetljivosti na gluten može biti uravnotežena.

Zašto bi svi povremeno mogli isprobati prehranu bez glutena?

Kao što postoji inicijativa "dan bez mesa", uistinu bi valjalo razmisliti o uvođenju dana bez glutena u našoj prehrani. Ne samo da se time solidariziramo s osobama oboljelima od celijakije, već u svojoj prehrani izbjegavamo spomenuti gluten koji nerijetko okida (auto)imune procese u organizmu, i na taj način doprinosimo "detoksikaciji" organizma, prije svega naše prehrane.

Stoga, provodiš li pod nadzorom nutricionista "detoks-dijetu", ne zaboravi da u takvoj "kuri" treba izostaviti i gluten. Svakako pri tome ipak trebaš imati na umu da, kao i uvijek, naša prehrana mora biti i raznolika i raznovrsna.

Više info o bezglutenskoj prehrani na www.pretti.hr

100 posto bezglutenska prehrana

Osobe s uspostavljenom dijagnozom celijakije (glutenske enteropatije) moraju doživotno slijediti potpunu, 100 posto bezglutensku prehranu, čak i onda kada se nakon nekog vremena stanje crijevne sluznice popravi i stabilizira. Dakle, vraćanje na glutensku prehranu može biti vrlo štetno za zdravlje osobe kojoj je jednom dijagnoticirana celijakija.

Treba stoga, izbjegavati izloženost i najmanjoj količini glutena u prehrani. 100 posto bezglutenska prehrana za sada je jedini lijek oboljelima od celijakije. Osobe koje su preosjetljive na gluten (budući da to nije bolest), nisu dužne slijediti 100 posto bezglutensku prehranu, no uvođenjem prvo eliminacijske prehrane, a potom i potpune bezglutenske prehrane, nakon savjetovanja sa stručnjakom nutricionistom, počinju se osjećati subjektivno i objetivno bolje, te takvu pretežito 100 posto bezglutensku prehranu slijede većinu vremena, jer osjećaju poboljšanje i nestanak simptoma.

Nekoliko nutricionističkih smjernica

• Treba biti svjestan da je gluten, frakcija bjelančevina iz određenih žitarica koja uzrokuje imunološku reakciju prirodno prisutan u najčešće korištenim žitaricama poput pšenice, raža, ječma, a i zobi. Također, cous-cous i pir kao popularne žitarice nažalost također prirodno sadrže gluten.
• S druge strane, na raspolaganju su nam sjajne nutritivno vrijedne žitarice poput amarantha, kvinoje, heljde, prosa, kukuruza, riže koje prirodno ne sadrže gluten. No ipak, valja biti na oprezu jer je najveća poteškoća što te namirnice mogu biti onečišćene glutenom u tragovima, npr. tijekom pakiranja, pa uslijed takve tzv.cross-kontaminacije mogu sadržavati i gluten. Nažalost, pšenične bjelančevine dodaju se u razne prehrambeno procesuirane proizvode zbog poboljšanja tehnoloških svojstava gotovih proizvoda (pa čak i u tipičnim mesnim prerađevinama)
• Treba čitati deklaracije, i apelirati na proizvođače hrane da provode redovite analize svojih gotovih proizvoda na prisutnost na gluten, kako bi oboljeli od celijakije mogli konzumirati tu hranu.
• Za oboljele od celijakije najsigurnija je opcija koristiti posebnu hranu za njihove potrebe /bez glutena) koja ima označeni karakteristični znak "prekrižene pšenice", koja jamči da u proizvodu nema glutena.