Tijekom posljednjih nekoliko godina vjerojatno si čula za egzotične namirnice o kojima se govori u superlativima, a nose popularni naziv "superhrana". Radi se o pojmu koji nije znanstveno priznat, osim ako određena namirnica nije kao takva odobrena od mjerodavna tijela
Kao superhrana često se ističu najrazličitije namirnice poput soje, crne riže, algi, kokosovog ulja ili ulja konoplje, chia sjemenki, ali i nama svakidašnjih namirnica – brokule, prokulica, lososa i tamne čokolade.
Stotinu supernamirnica
Ipak, hrana koju popularno-znanstveni izvori propagiraju kao namirnice s posebno blagotvornim svojstvima obično doista sadrži vrlo visoke koncentracije tvari s blagotvornim učincima na zdravlje. Čak stotinu namirnica izdvojeno je kao superhrana zbog posebno visokog udjela određenih vitamina, minerala i fitonutrijenata. Kao superhrana često se ističu najrazličitije namirnice poput soje, crne riže, algi, kokosovog ulja ili ulja konoplje, chia sjemenki, ali i nama svakidašnjih namirnica – brokule, prokulica, lososa i tamne čokolade.
Neke vrste superhrane možeš kupiti na tržnicama, neke možeš sama uzgojiti (ako imaš gdje), a neke dolaze zapakirane ili prerađene iz daleka. Tako su primjerice vrlo popularni dodaci superhrane u prahu koji se mogu dodavati uobičajenoj prehrani, a i nama su dostupni acai u prahu, protein konoplje, guarana, maca, koštice marelice sušene na suncu, zrna kakaovca i razne druge namirnice koje nismo ni poznavali do nedavno. U superhranu spadaju i mladi ječam i pšenica koje je moguće uzgojiti ili kupiti sušene u prahu ili pak klice koje su ti također dostupne gotove ili ih se može uzgojiti u klijalištu.
Supervoće
Prva stepenica u poimanju superhrane bila je pojava temina "supervoće" koji se pojavio 2005. godine. U zvučnoj priči o supervoću snažna je komponenta komercijalizacije, odnosno agresivnog marketinga, međutim, neupitna je činjenica da je supervoće iznimno bogat izvor hranjivih tvari i antioksidansa s povoljnim djelovanjem na zdravlje. Na globalnoj razini kao “supervoće” su prepoznati nar, bobičasto voće, borovnice, brusnice, açai purpurne bobice, potom goji bobice, mangosteen i noni. Ovom popisu mogu se pribrojiti i acerola i camu camu – najbogatiji izvori vitamina C.
Zahvaljujući visokom udjelu antioksidansa određene vrste voća mogu se izdvojiti kao koncentrirani izvori antioksidansa. Mjerenje antioksidativnog kapaciteta voća započeli su znanstvenici Sveučilišta Tufts u Bostonu, temeljem mjerenja koje je pokazalo snagu antioksidansa u pojedinoj hrani. Ova vrijednost naziva se ORAC vrijednost (Oxigen Radical Absorbance Capacity ili kapacitet apsorbance kisikovih raidkala), a vjeruje se da unosom hrane s visokim brojem ORAC jedinica može povećati razina antioksidansa u tijelu i pomoći prevenciji starenja.
Hrana bogata jedinicama ORAC-a će teorijski pomoći zaustavljanju nastanka bora, zaštititi zglobove od artritisa, smanjiti rizik od bolesti srca i povećati šanse za zaštitu od mnogih degenerativnih bolesti. Iako trenutno ne postoje znanstveni standardi koji bi jednoznačno definirali supervoće, visoka ORAC vrijednost može se smatrati kriterijem po kojem se supervoće izdiže nad ostalim voćem.
Ulje konoplje
Sve veći broj netradicionalnih biljnih ulja privlači pozornost potrošača uključujući i ulje konoplje. Konoplja i marihuana su različiti oblici iste biljke Cannabis sativa, ali imaju različit sadržaj kanabinoidnih spojeva. Ipak, još uvijek ovaj proizvod izaziva mnogo kontroverzi jer mnogi stručnjaci smatraju kako se ne bi trebao slobodno prodavati i uzgajati. Ulje konoplje ima povoljan nutritivni sastav, a određena istraživanja su pokazala kako blagotvorno djeluje na zdravlje.
No neupitno je da u svojem sastavu ulje konoplje sadrži omega – 6 masne kiseline i to gama - linolensku (GLA) i linolnu masnu kiselinu, a bogato je omega – 3 masnim kiselinama i to alfa – linolenskom. Omjer omega – 6 i omega – 3 masnih kiselina u ulju konoplje iznosi 3:1 što je vrlo povoljno. Naime, pokazalo se kako unos tih masnih kiselina u povoljnom omjeru može smanjiti rizik od bolesti srca i krvožilja, smanjiti simptome reumatoidnog artritisa i pomoći kod poremećaja raspoloženja.
Jesmo li nepravedni prema našim „običnim“ namirnicama?
Često se superhranom proglašava neka od pomalo zapostavljenih drevnih namirnica kao što je nar koji u Dalmaciji obilno uspijeva, ali se koristi gotovo zanemarivo. No sagledaš li malo pažljivije kuda idu trendovi superhrane možeš zaključiti da što je nešto egzotičnije, nepoznatije i ima "priču" to je veća šansa da će postati superhrana.
Ti trendovi nepravedno su okrutni prema jabuci, češnjaku, cikli i još bezbroj namirnica koje jedeš često, sigurno ti čine dobro, ali ne zvuče dovoljno atraktivno da bi ih se proglasilo superhranom. Stoga, trendove treba pratiti, ali im ne treba slijepo vjerovati, posebno kada je riječ o hrani.
Neke nove super-namirnice
Tijekom posljednjih godina upoznajemo se s namirnicama koje su bogate raznim tvarima s povoljnim djelovanjem za koje uglavnom nismo niti znali da postoje. Primjerice, crna riža, chia sjemenke ili ulje konoplje samo su neke od tih novotarija.
Crna riža
Sirova crna riža je crne boje, a nakon kuhanja postaje ljubičasta. Zrno joj je kratko, ljepljivo i slatkog okusa. Potječe iz Japana i ponekad se na tržištu nalazi pomiješana s rižom boje mahagonija (srednje dugog zrna). Posljednja znanstvena istraživanja pokazuju da u njoj ima više antioksidansa nego u razvikanim borovnicama i orasima!
Preciznije, studija predstavljena 2010. godine na kongresu American Cancer Society otkriva da se s jednom žlicom crne riže dobiva više antioksidativnih sastojaka nego sa žlicom borovnica. Riži u prilog ide i to što sadrži manje šećera, a više prehrambenih vlakna, željeza i vitamina E. Najviše crnu rižu jedu u Kini, gdje od nje rade rezance, sushi ili puding. Tamo je još zovu i zabranjena riža, jer je u prošlosti bila rezervirana za plemstvo.
Chia sjemenke
Chia sjemenke zapravo su sjemenke biljke Salvia hispanica, koja potječe iz središnjeg i južnog Meksika i Gvatemale. Kultivirali su je još drevni Azteci, a riječ Chia potječe iz starog indijanskog jezika i u izravnom prijevodu znači "uljnat". Chia je bogat izvor masti, i to onih dobrih, nezasićenih. Sadrži omega-3 masne kiseline, i osigurava 25-30 posto ulja koje se može ekstrahirati, uglavnom alfa-linolenske masne kiseline (ALA), koja je preteča dugolančanih višestruko nezasićenih omega-3 masnih kiselina u tijelu.
Također, dobar je izvor antioksidansa, prehrambenih vlakana i aminokiselina. Izvanredan profil antioksidansa čine fitokemikalije poput klorogene kiseline, kavene kiseline te flavonoida miricetina, kvercetina i kampferola. U uljnoj fazi iznimno je visok udio omega-3 masnih kiselina – čak 64 posto. Chia sjemenke se od ostalih srodnih namirnica razlikuju i po stabilnosti tih kiselina, one mogu kroz puno dulje vremensko razdoblje stajati izložene svjetlosti i višim temperaturama prije nego užegnu. Ne sadrže gluten i vrlo su siromašne natrijem.
