Prema svemu sudeći, Sporazum o partnerstvu u trgovini i ulaganjima (TTIP) između SAD-a i Europske unije će oslabiti zakone koji sprječavaju poslovanje američkih tvrtki u europskim zemljama. Uz deregulaciju javnog zdravstva, TTIP uključuje i deregulaciju u području sigurnosti hrane i zaštite okoliša. Smatra se kako će se tim sporazumom ujedno stvoriti uvjeti za masovniju upotrebu herbicida i povećani uzgoj GMO hrane
O opasnostima herbicida posvećen je i dio iz brošure Hrana i ekologija, autorice Anamarije Helene Milardović, a odnosi se prvenstveno na herbicid glifosat.
Genetski modificirana soja prevladava u uzgoju životinja
Što farmeri koriste više kemikalija, vlasti podižu granice dopuštene razine primjene. Masovni uzgoj životinja u EU-u ovisi o prehrani sojom, a osobito genetski modificiranom sojom, svjetski najprodavanijem genetski modificiranom usjevu. Genskom modifikacijom stvorena je soja otporna na glifosat, najprodavaniji svjetski „sustavni” herbicid za suzbijanje rasta svega bilja na poljima, osim genetski modificiranog.
''Sustavni'' se naziva jer prolazi kroz cijelu biljku do njezinih listova, stabljike ili plodova. Ne može se odstraniti ni pranjem ni kuhanjem. U hrani za ljude i životinje ostaje prisutan godinama, čak i kad se zamrzava ili suši. Patentirao ga je Monsanto, najveći svjetski proizvođač sjemena, koji proizvodi više od pola svjetskog glifosata pod nazivom Roundup. Po isteku patenta za ovaj herbicid, Monsanto je našao način zadržavanja vodeće pozicije na tržištu. Ovaj put predstavio je već genetski modificirane usjeve, otporne na glifosat pod nazivom Roundup Ready, i to soju, kukuruz i šećernu repu koji čine oko pola genetski modificiranih usjeva diljem svijeta.
Velika izloženost čovjeka glifosatu
Danas, nakon više desetljeća masovne primjene ovog herbicida, zagađena su tla te tekuće i podzemne vode. Genetski modificirane biljke su kemijski akumulatori i razina izloženosti čovjeka glifosatu je milijun puta veća nego što bi bila u prirodnim uvjetima proizvodnje. Kao posljedica, pojavile su se epidemije i tridesetak bolesti koje su neprestano u porastu: autizam, Alzheimerova bolest, sterilnost, umiranje stanica zametka, malformacije ploda, povećanje učestalosti raka štitnjače, raka jetre i raka žučovoda, prekomjerna težina, celijakija, visoki krvni tlak, dijabetes, bubrežne bolesti, porast muške neplodnosti itd.
Štetan glifosat iz ostataka hrane dospijeva u majčino mlijeko
Zahvaljujući ostacima u hrani, majčino mlijeko Amerikanki ima od 760 do 1600 puta veći sadržaj glifosata od dopuštenoga u pitkoj vodi Europe. Trenutačno je oko 85 posto svjetskih kultiviranih genetski modificiranih usjeva otporno na herbicide. Glifosat ne završava samo na poljima soje i stoga se lokalna bioraznolikost dramatično smanjuje. Stanovništvo mu je izloženo i zbog dospijevanja kemikalija u podzemne vode. Sojina zrna otporna na glifosat, uzgojena u Sjevernoj i Južnoj Americi na otprilike 85 milijuna hektara te izvezena najviše u Kinu i EU, koriste se kao hrana za perad, svinje i goveda te za intenzivno stočarstvo. Porastom proizvodnje usjeva, osobito soje za uzgoj životinja, raste i potrošnja pesticida.
- U svim zemljama Južne Amerike u kojima se glifosat raspršuje po poljima soje, kao npr. u Ekvadoru, Kolumbiji, Argentini i Paragvaju, istraživanja su utvrdila povećanje broja spontanih pobačaja i povećanih stopa djece rođene s deformacijama.
- Razine obolijevanja od raka porasle su trostruko u posljednjem desetljeću. Čak 30 posto smrti u Argentini uzrokovano je rakom koji se povezuje s izloženošću glifosatu.
Izvor: Hrana i ekologija, Anamarija Helena Milardović, nakladnik Dvostruka duga d.o.o.
