Iako jedu masnu hranu istim žarom kao i Amerikanci, Francuzi rijetko oboljevaju od krvožilnih bolesti i infarkta. Taj 'francuski paradoks' znanstvenici objašnjavaju činjenicom da, za razliku od Amerikanaca, Francuzi često uživaju u dobrom vinu, a time i ljekovitim tvarima iz grožđa koje čuvaju srce
Slatke bobice potiču plodnost
Grožđe se pojavljuje još u grčkoj i rimskoj mitologiji, s naglaskom na opojnim svojstvima vina, ekstrakta grožđa. Nekoć se smatralo "hranom bogova" te se povezivalo s Dionizom, grčkim bogom vina, poljoprivrede i plodnosti. To je jedna od najstarijih kultiviranih kultura koja datira još iz biblijskog doba.
Osim što je vrijedna sirovina za opojno vino, grožđe je i ukusna namirnica tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci. Sadrži obilje flavonoida koji su nosioci boje ovoga voća, a zaslužni su za cijeli niz povoljnih utjecaja na zdravlje čovjeka, posebice za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava. Važan mineral kojeg nalazimo u grožđu je bor, a adekvatna količina bora važna za očuvanje zdravih kosti. Također, grožđe je izvrstan izvor vitamina C, a jedna šalica zadovoljava 27 % dnevnih potreba za ovim snažnim antioksidansom.
Grožđe je također odličan izvor mangana, minerala koji olakšava metabolizam proteina i ugljikohidrata te aktivira enzime zaslužne za iskorištenje ključnih nutrijenata, poput vitamina B skupine. Sladak i privlačan okus grožđa može nas ponukati da unesemo više kalorija nego što bi htjeli, pa je dobro imati na umu kako jedna šalica (oko 26 bobica) sadrži približno 100 kcal.
Grožđem protiv stresa i infekcije
Tijekom posljednjeg desetljeća biljne kemikalije intrigiraju znanstvenike jednakim žarom kaošto su ih vitamini intrigirali u prošlom stoljeću. Jedna takva biljna kemikalija je resveratrol, a nalazimo ga u grožđu i vinu. Tvar se luči kao odgovor na na mikrobnu infekciju ploda ili stres (upotrebu herbicida, fungicida, izlaganje UV-zračenju), a služi kao prirodna antioksidativna zaštita u grožđu.
Nakuplja se u kožici grožđa i predstavlja biološki aktivnu biljnu kemikaliju kojoj se u posljednjih nekoliko godina posvećuje velika pažnja zbog brojnih pozitivnih učinaka. Istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Infectious Diseases, ukazalo je na pozitivan učinak resveratrola na virus gripe.
Skupina talijanskih znanstvenika, na čelu s dr. Annom Palamara, s Instituta za mikrobiologiju iz Rima provela je in vitro i in vivo istraživanja s ovom supstancom u želji da ispitaju utjecaj resvaratrola na replikaciju virusa gripe. U svojim istraživanjima došli su do spoznaje da resveratrol snažno blokira replikaciju virusa gripe u kulturama stanica, što su potvrdili i istraživanjima na laboratorijskim životinjama.
Otkrivena tajna vitkosti Francuskinja
Dobro je poznat zaštitni učinak vina na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, a time se posebno ponose Francuzi. Popularno – znanstveni pojam 'francuski paradoks' koristi se za skraćeni opis činjenice da Francuzi znatno rjeđe obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, a istodobno konzumiraju jednake količine zasićenih masti kao i Amerikanci.
Francuzi vole jesti, a njhova prehrana bogata je mastima i po svim karakteristikama trebala bi ih svrstavati u rizičnu skupinu za pojavu kardiovaskularnih bolesti. Pažljivim proučavanjem karakteristika i razlika francuske i američke prehrane istraživači su zaključili da je jedina značajna razlika bila unos crnoga vina. Brojne kontrolirane studije pokazale su da crno vino – kada se konzumira u umjerenim količinama – povećava razinu HDL ('dobrog' kolesterola), a smanjuje razinu LDL ('lošeg') kolesterola u krvi.
Pije se vino, a ne mošt!
Zaštitno djelovanje vina na kardiovaskularni sustav pripisuje se tvari nazvanoj resveratrol, a koja se nalazi u grožđu. Smatra se kako sok od grožđa zbog sadržaja te zaštitne supstance može pružiti sličnu zaštitu kao i crno vino. Međutim, studije su pokazale da je potrebno popiti tri puta više mošta nego vina u svrhu smanjenja oksidacije LDL kolesterola, budući da glavnina aktivnih tvari ostaje u košticama i opni grožđa. Fermentacija mošta u kontaktu s bobicama osigurava dobar prelazak aktivnih tvari u vino te se tako vino obogaćuje korisnim supstancijama, dok mošt sadrži tek tragove ovih tvari.
Jedno novije istraživanje na životinjama pokazalo je da prehrana koja obiluje fitokemikalijama kakve nalazimo u grožđu može smanjiti povišeni krvni tlak uzrokovan pretjeranim unosom kuhinjske soli. Blagotvorno se svojstvo pripisuje flavonoidima koji snizuju povišeni krvni tlak ili direktno svojom antioksidativnom aktivnošću ili indirektno djelovanjem na stanične funkcije ili oboje. Flavonoidima obiluju i kožica i meso i sjemenke grožđa.
Kako odabrati najbolje grozdove
Kada birate grožđe uvijek odabirite zrele plodove. Zrelo je grožđe čvrsto i nije naborano. Stabiljka bi trebala biti dobro pričvršćena za grozd, a područje oko mjesta pričvršćenja iste boje kao i ostatak grožđa. Najbolje ga je kušati kako biste se uvjerili u njegov okus i zrelost. Većina se grožđa ubire zrelo; ono neće sazrijevati nakon što je ubrano. Grožđe na vrhuncu zrelosti ima i najveću nutritivnu vrijednost jer je tada koncentracija vitamina i fitokemikalija na vrhuncu. Budući da se grožđe nalazi visoko na ljestvici voća koje zadržava visoku razinu pesticida, kada ste u mogućnosti odaberite organski uzgojeno grožđe.
