Bob je bogat izvor ugljikohidrata, proteina i mangana te ujedno sadrži kalij, cink i fosfor. U njegovom sastavu nalaze se dragocjene omega-3-masne kiseline poznate po povoljnom utjecaju na kardiovaskularno zdravlje te fitosteroli koji imaju utjecaj na sniženje kolesterola u krvi
Zeleno, bijelo ili crveno zrnje
Bob (lat. Vicia faba) je pripadnik obitelji leguminoza. Naziv je dobio zbog ljepote cvijeta koji djeluje poput leptira. Otporan je na hladnoću te najbolje uspijeva na temperaturi ispod 15˚C. Na tržnicama se javlja obično krajem svibnja te krasi tanjure do kraja kolovoza. Od boba se mogu jesti i mlade mahune, ali glavni razlog njihova uzgoja je zeleno, bijelo ili crveno zrnje.
Bogat izvor mangana
Bob je bogat izvor ugljikohidrata i proteina te ukoliko se konzumira u mahuni osigurava 88 kcal na 100 g. Energetska vrijednost suhog boba je znatno viša i iznosi 341 kcal na 100 g. Konzumacijom boba unosimo sve vitamine B skupine, osim vitamina B12, pri čemu se ističe sadržaj folne kiseline. Bogat je izvor mangana te ujedno sadrži kalij, cink i fosfor.
U njegovom sastavu nalaze se dragocjene omega-3-masne kiseline poznate po povoljnom utjecaju na kardiovaskularno zdravlje te fitosteroli koji imaju utjecaj na sniženje kolesterola u krvi. Nadalje, bob je izvor L-dopa, neurotransmitera koji pogoduje normalnom funkcioniranju mozga.
