Istraživači s Yalea i Oxforda možda su dokazali da je vježbanje važnije za naše mentalno zdravlje od našeg ekonomskog statusa.
Znamo kako vježbanje ima fizičke i mentalne koristi za naše zdravlje, no znanstvenici s prestižnih sveučilišta Yale i Oxford možda su otkrili još neke njegove benefite. Prema studiji koja je objavljena u The Lancetu, znanstvenici su prikupili podatke o fizičkom ponašanju i mentalnom raspoloženju na uzorku od 1.2 milijuna Amerikanaca.
Od ispitanika se tražilo da odgovore na pitanje koliko su se puta osjećali mentalno loše u posljednjih 30 dana, na primjer, zbog stresa, depresije ili emocionalnih problema. Sudionici su također ispitani i o njihovim prihodima, ali i tjelesnim aktivnostima. Mogli su birati između čak 75 vrsti fizičkih aktivnosti - od košenja travnjaka, brige o djeci i kućanskih poslova pa do dizanja utega, biciklizma i trčanja.
Znanstvenici su otkrili da su se, oni ispitanici koji su trenirali redovito, osjećali 35 dana u godini loše dok su se neaktivni sudionici osjećali loše u prosjeku 18 dana više. Osim toga, znanstvenici su otkrili da se fizički aktivni ljudi osjećaju jednako dobro kao i ljudi koji se ne bave sportom, ali godišnje zarađuju više od 25 000 dolara godišnje. Kad se sagleda, mnogi bi morali zarađivati puno više nego što zarađuju da bi dobili učinak koji im može dati i sport. No, to ne znači da što više treniraš, da si sretnija.
Vježbanje je dobro za naše zdravlje, no koliko je zapravo previše? '' Odnos između trajanja sporta i mentalnog opterećenja je oblikovan u slovo U.''- izjavio je autor studije Adam Chekroud, sa Sveučilišta Yale za Die Welt. ''Studija je pokazala da tjelesna aktivnost samo pridonosi boljem mentalnom stanju kad je unutar određenog vremenskog okvira.''
Prema istraživanju, idealno je vježbati tri do pet puta tjedno i to po 30 do 60 minuta. Više od toga može čak imati i suprotan učinak. Pokazalo se da mentalno zdravlje onih koji su vježbali više od tri sata dnevno bilo je gore od onih koji su bili tjelesno neaktivni. Znanstvenici su također otkrili da sportovi koji uključuju druženje, kao što su timski sportovi, mogu imati više pozitivnih učinaka na mentalno zdravlje od onih koji ne uključuju druge osobe. Unatoč činjenici da ni fitness, ni biciklizam, a ni aerobik ne spadaju u timske sportove, oni ipak imaju značajan pozitivan učinak na mentalno zdravlje.
