Povodom Dana planinara, koji se kod nas obilježava 07. ožujka, dvije zaljubljenice u planinarenje otkrivaju kako im je ''osvajanje'' planinskih vrhova promijenilo život, a naš fitness trener Branimir Vajda objašnjava kako ova aktivnost u prirodi utječe na krvožilni sustav i zdravlje cjelokupnog organizma
Kod planinara sav život stane na leđa
'Planinarenje mi je doslovno promijenilo život na bolje', priča J. Slavica koja se planinarenjem bavi već petu godinu. 'Upoznala sam dijelove Hrvatske koji su dostupni jedino pješice, jer ih ne možeš doseći automobilom. Kada planinariš, sve svakodnevne brige su tako daleko, kao da ne postoje, osjećaš opuštanje cijelog tijela i čisto uživanje u prirodi, a ima trenutaka kada tijekom šetnje, čak uđem u ritam meditacije'.
'Kod planinara sav život stane na leđa, tj. u ruksak, i to daje nevjerojatan osjećaj slobode. Na planinama neki pronađu ljubav svog života, drugi samo uživaju u fizičkoj aktivnosti, a neki po prvi puta otkriju sebe'.
Ovisnost o pogledima s planinskih vrhova
Ljubav prema planinarenju J. Slavica dijeli i sa svojom prijateljicom Željkom. Obje su članice Hrvatskog planinarskog društa Zagreb - Matica, gdje su završile i planinarsku školu.
'Počelo je sasvim slučajno - nešto kao "službenim putem" na Zavižan. Oduševljena pogledima nepuna dva mjeseca poslije toga, nagovorila sam frendove na vikend u planinama i vratila sam se na isto mjesto, ovoga puta ne autobusom već s noge na nogu i s teškim ruksakom na leđima. Usprkos znoju i teškim nogama, moje je oduševljenje Velebitom bilo još veće. Uslijedilo je još nekoliko uspona i ubrzo sam primijetila da gdje god da dođem i vidim kakav "vrhić" pomislim hm, tko zna kakav je pogled odozgo. I tako je započela moja ovisnost o pogledima s planinarskih vrhova', priča Željka.
'Planina je mjesto gdje se usprkos tome što se ponekad vratiš doma "prebijen" i nakon toga nekoliko dana šepaš, istinski odmoriš. To je za mene mjesto gdje zaboravim da živim u gradu, betonskom bloku, da se svako jutro guram u tramvaju pogledavajući na sat hoću li stići na vrijeme na posao. Mjesto na kojem ne smeta sunce koje prži i gdje se zaboravi da postoje klima uređaji, mjesto gdje se smrzneš do kostiju ili pokisneš do gaća i to te uopće ne smeta. A nakon zanimljivog planinarskog izleta dobro raspoloženje drži barem do srijede, a tad već počinju pripreme za novi vikend pa adrenalin opet lagano raste. Naučila sam što je to priroda, kako joj se suprotstaviti, ali i kako joj se i kada pokoriti. I kako dezinficirati vodu iz napuštenog bunara. I još puno toga. I tako moja ovisnost traje već 12 godina i još joj se ne nazire kraj'.
Mišljenje fitness trenera Branimira Vajde
Aktivnosti u prirodi su neophodne za održavanje tvojeg krvožilnog sustava zdravim. Planinarenje je jedna od njih i preporuča se za većinu osoba koje žele započeti neku tjelesnu aktivnost.
Ovdje opisujem planinarenje kao aktivnost za rekreativce što podrazumijeva penjanje do visina koje ne zahtijevaju visinske prilagodbe, dodatne liječničke pretrage ili testove.
Ciklička aktivnost
Planinarenje je ciklička aktivnost u kojoj se motoričke akcije ponavljaju jedna za drugom u određenom vremenskom razdoblju. Kod planinarenja mišići za dobivanje energije koriste kisik stoga spada u aerobne aktivnosti.
Svaka aerobna aktivnost podiže koncentraciju kisika u organizmu i smanjuje vrijeme oporavka od svakodnevnih stresnih situacija ili utječe na brži oporavak lokomotornog sustava kod jačih fizičkih aktivnosti.
Veći aerobni kapacitet - više energije i zadovoljstva
Osoba s većim aerobnim kapacitetom ima osjećaj zadovoljstva i puna je energije za obavljanje dnevnih obveza. Razlog više za odlazak na planinarenje je i priroda koja svojim ljepotama i mirom utječe na smirivanje organizma što dodatno opušta živčani aparat i daje osjećaj opuštenosti.
Opuštenost i krvožilni aparat su u visokoj korelaciji. Ako je neki dio tijela napet, pod tenzijom radi stresa ili disfunkcije, povećava se i pritisak na krvne žile i kapilare što uzrokuje smanjenu lokalnu cirkulaciju krvi kroz određeni dio tijela.
Zamislimo slavinu iz koje izlazi više crijeva za vodu. Ako stisnemo jedno crijevo u drugom ćemo izazvati brži protok vode jer tekućina bira krug s manjim otporom za normalni protok.
Korisni savjeti
Branimir Vajda objašnjava kakvu odjeću odabrati za odlazak na planinarenje.
Za početnike se preporučuje puls metar
Za početnike, prilikom planinarenja preporučam stavljanje puls metra, kako bi u svakom trenutku znao koliko opterećuješ krvožilni aparat. Želiš li biti siguran, koliko smiješ opteretiti srce, najbolje i najtočnije je napraviti specijalističke testove u nekoj zdravstvenoj ustanovi.
Teoretske vrijednosti se koriste formulom: 220 – broj godina je maksimalni puls, aerobna zona je od 50-60 posto od maksimuma. Druga preporuka je svakako ruksak u kojem obavezno mora biti napitak prema tvom odabiru i energetska pločica za lagani obrok.
Odjeća od pametnih materijala
Odabir obuće i odjeće je jako bitan za boravak i aktivnosti u prirodi. Obuća mora biti udobna i prikladna vremenskim uvjetima. Odabir odjeće je jako bitan jer čuva ili iznosi toplinu iz tijela.
Danas se nude odjevni predmeti od tzv. pametnih materijala koji su dobra zaštita od vjetra ili kiše, a istodobno iznose znojnu tekućinu na površinski sloj gdje se suši. To je jako bitno jer se znoj ne suši na koži već na odjeći.
Aktivnost planinarenja utječe i na tetivno-zglobni aparat, tako što povećava sile u zglobovima. Prilikom hodanja uzbrdo ili nizbrdo jako je bitno da su mišići nogu u simetrali. Jedino na taj način raspodjeljujemo sile u zglobovima jednako po cijeloj zglobnoj čahuri i ne prebacujemo asimetrične sile na kralježnicu.
Noge moraju amortizirati sile od podloge, a kralježnica mora držati trup pod kutovima koje diktira kut podloge. Ako tijelo nije u simetrali, tada može doći do mišićnog disbalansa, disfunkcije i na kraju pojave boli. Bez obzira na starost ili mladost, ne forsiraj se, komuniciraj sa svojim tijelom.
Lokacije staza, duljine staza, nagibi i težine staza mogu se saznati na raznim stranicama planinarskih društava po regijama Hrvatske.
