Najnovija istraživanja pokazuju da u sustavu ljudskog vježbanja i kretanja, jednako važnu ulogu imaju mozak, mišići, vezivna tkiva, te mreža živaca i kapilara koji ih ovijaju. Živčano-mišićne ovojnice pridonose efikasnosti i funkcionalnosti pokreta i držanja. Mozak uz mišiće i njihovu živčano-mišićnu mrežu čini sustav koji se može razvijati cijeli život što se tiče integracije pokreta
Suvremena istraživanja o ljudskom pokretu i njihova primjena u praksi
Što znači da pravilno držanje i kretanje možemo konstantno poboljšavati. Novi pogled na integraciju pokreta je nastao razvojem medicinskih operativnih alata koji danas omogućuju izdvajanje živčano-mišićnih ovojnica u cijeloj njihovoj duljini i širini.
Da bi razumjeli ulogu i važnost živčano-mišićne ovojnice u fitness treningu, potrebno je postaviti sljedeća pitanja:
- S obzirom na to da se većina ozljeda odnosi na vezivno tkivo i ovojnicu, a ne na mišiće, kako možemo najbolje trenirati da spriječimo ili popravimo već nastala oštećenja? Te kako izgraditi elastičnost i otpornost sustava za kretanje?
- S obzirom na to da u ovojnici ima 10 puta više osjetilnih živčanih završetaka nego u mišićima, kako dobiti jednako kvalitetnu proprioceptivnu stimulaciju i na mišić i na ovojnicu?
- Tradicionalna anatomija na krivi način tumači funkciju našeg prirodnog pokreta s obzirom na vezu između mišića i ovojnice pa se postavlja pitanje, kako možemo raditi s mišićnom ovojnicom u cjelini, te je opravdano nazvati "organom za stabilnost "?
Jačanje važnosti ovojnice
Živčano-mišićna mreža koja ih ovija, a ne samo mišići, daje stabilnost za vrijeme izvođenja pokreta koji može biti svjestan ili nesvjestan. Nova istraživanje idu u smjeru jačanja važnosti ovojnice i drugog vezivnog tkiva u funkcionalnom treningu (Fascia Congress 2009). Ovojnica je puno više od "plastične folije oko mišića." Ona je organ sustava za stabilnost i finu mehano-regulaciju (Varela & Frenk 1987). Razumijevanje toga može unaprijediti naše ideje u fitnesu, rehabilitaciji, specifičnim treninzima, profesionalnom trenažnom programiranju, ukratko u svemu što je vezano za prirodni ili specifičan pokret.
Estetske promjene je nemoguće dobiti bez povezivanja svjesne kontrakcije i pravilne kontrole organa za stabilnost.
Koristeći te nove spoznaje UMF Collum radi s profesionalnim sportašima u cilju prevencije ozljede, poboljšanja efikasnosti pokreta i produljivanja profesionalne sportske karijere. Iste metode koriste se i u radu s rekreativcima u cilju postizanja željenog izgleda, smanjenja potkožnog masnog tkiva i celulita te postizanja pravilnog držanja.
Suvremene spoznaje o ulozi mreže živčano-mišićne ovojnice dale su novi pogled na funkcionalnost pokreta. Rezultati se očituju u manjoj potrošnji energije (čitaj povećanoj izdržljivosti), smanjenju vremena rehabilitacijskih protokola, povećanoj efikasnosti kroz duži vremenski period trajanja akcije ili natjecanja, dužem zadržavanja fokusa na predmet (tenis, golf, badminton…) ili igru (nogomet, košarka, rukomet…) . Sve to upućuje na novi pristup postizanju efikasnije životne tjelesne forme. Mišićni rad je puno više od samog izračuna koliko se mišićna vlakna moraju stegnuti ili rastegnuti da bi se napravio neki pokret. Pokret može biti prirodni ili specifičan. Primjerice, mnogi znanstveni radovi iz područja fitnesa su izolirano ispitivali funkciju samo jednog mišića - fleksora podlaktice, biceps brachii kod izvođenja pokreta podizanja podlaktice ili fleksije podlaktice.
Biceps nikada ne radi sam
Te nepotpune teorije se koriste u trenažnim procesima i programima. Funkcija mišića bicepsa brachii je da rotira podlakticu, radi podizanje podlaktice u zglobu lakta i dijagonalno podiže ruku u ramenom zglobu. Kada to pročitamo dobijemo dojam da razumijemo biceps i kako on radi, te što sve trebamo raditi da bi napravili program za trening. Međutim, biceps nikada ne radi sam. Postavlja se pitanje što je s rasporedom sila u cijelom tijelu? Kako radi sustav za stabilnost, koji se sve kinetički lanci uključuju da bi se izbjegle ozljede u laktu i ramenu? Integracija i holizam su bitne stvari koje se uključuju u pokretu. Kontrahirajući biceps uključujemo i coracobrachialis, mišić prednje strane nadlaktice, uključujemo i triceps, mišić stražnje strane nadlaktice, koji čuva zglob lakta od prenaprezanja. Ovaj mehanizam je zadužen za funkciju zgloba lakta i ramena.
Druga integracija pokreta uključuje mišiće podlaktice i prema gore mali mišić prsa, pectoralis minor, i mišić ramenog zgloba i lopatice, supraspinatus. Važno je razumjeti da kontrakcija bicepsa utječe i na ligamente lakta i ramena koji se nalaze paralelno s mišićnim vlaknima te također sudjeluju u izvođenje pokreta tako da stabiliziraju zglob. Nabrojene fiziološke funkcije moraju biti u komunikaciji i samo tako možemo efikasno raditi na poboljšanju živčanog i krvnog aparata. Bez sveobuhvatnog razumijevanja pokreta nema pravilne kontrakcije i pravilne raspodjele krvno-žilnog sustava.
Narušava se mišićna funkcija što rezultira pojavom krivog držanja, nakupljanja lokalizirane masti, pojave boli kod izvođenja pokreta ili ozljeda mekanih tkiva…Stoga vam iz Colluma poručujemo - KOMUNICIRAJ SA SVOJIM TIJELOM!
Više info na: www.collum.hr
