Vježbanje ne služi samo za mršavljenje i podizanje kondicije, iako su ovo glavni motivi za bavljenje sportom i drugim oblicima razgibavanja. Čak i ako si vrlo zadovoljna svojom vanjštinom, poželjet ćeš se pokrenuti doznaš li da redovito vježbanje uljepšava kožu, poboljšava brojne umne funkcije i neočekivano, štiti od raka i osteoporoze
Sretniji, pametniji i – čvršćih kostiju!
Prilično je raširena spoznaja da tjelesni napori poboljšavaju prokrvljenost mozga i potiču lučenje nekolicine hormona koji donose osjećaj duševnog blagostanja. Istraživanja pokazuju da se depresivci brže oporavljaju ako uz antidepresivnu terapiju vježbaju, no i već dobro raspoloženi ljudi postaju još raspoloženiji zahvaljujući vježbanju. To je razlog zašto je moguće navući se na sport i rekreaciju: malo se tko želi odreći naleta ugode koji donose tjelesni napori.
Pored emocionalnog zadovoljstva, vježbanje izoštrava intelekt, pojačava pamćenje i produbljuje koncentraciju. Istraživanja su pokazala da zaposlenici koji vježbaju ostvaruju veći radni učinak i održavaju bolje međuljudske odnose od onih koji se suzdržavaju od kretanja.
Kreći se i bit ćeš bistrija
Nekoliko je istraživanja utvrdilo da vježbanje smanjuje opasnost od demencije. Ako si u mladoj dobi, vjerojatno ti ova bolest rijetko pada na pamet, no da bi i pod stare dane imala živahan um, budi tjelesno aktivna cijelog života. Najbolji učinak na umne sposobnosti imaju sportovi i srodne aktivnosti koji zahtijevaju pamćenje i koncentraciju, primjerice ples. No, koristi ćeš imati i od jednostavnog trčanja i brzog hodanja.
Redovni vježbači imaju i boljih izgleda da izbjegnu teži moždani udar. Studija provedena u Danskoj na žrtvama moždanog udara otkrila je da su oni koji su najviše vježbali imali u prosjeku 2,5 puta blaže posljedice od onih koji su vježbali najmanje. Pritom se kao vježbanje podrazumijeva i obavljanje kućnih poslova i rad u vrtu.
Vježbaš li, imat ćeš bolju probavu od pasivnih. Znanstvenici iz Australskog gastroenterološkog društva otkrili su da vježbanje jača trbušne mišiće, čime pomaže crijevima da bolje razgrađuju hranu i pokreću je kroz probavni sustav. Čak i nekoliko kratkih dnevnih šetnji pospješuje probavu i sprečava zatvor.
Vježbom protiv raka
Tjelesno aktivni ljudi značajno si ograničavaju rizik od raka pluća, dojke i debelog crijeva. Studija iz 2007. utvrdila je da žene koje vježbaju imaju nižu stopu obolijevanja od raka dojke, što su istraživači protumačili smanjenim lučenjem ženskog spolnog hormona estrogena.
Ovaj hormon doduše daje veću ženstvenost, ali i pospješuje razvoj karcinoma, zbog čega liječnici preporučuju pojačano vježbanje kao neškodljivu tehniku svođenja estrogena u poželjne granice.
Sportovi s reketima dobri protiv osteoporoze
Vježbanje štiti i od osteoporoze, bolesti krhkih kostiju. Istraživanje na Sveučilištu u Arizoni pokazalo je da su za jačanje kostiju najbolje vježbe dizanja utega, trčanja, pješačenja, penjanja uz stepenice, ples i sportovi s reketima.
Redovno kretanje pomaže i očuvanju mišićne mase, koja se s godinama smanjuje ukoliko se mišići ne izlažu naporima. Štoviše, vježbanjem se mišićna masa može izgraditi i u poznoj životnoj dobi.
