Naša čitateljica Hana smatra kako ima poteškoće s prehranom. Iako pazi na unos namirnica jer se boji debljanja, svjesna je kako pretjerana briga oko kilograma nije zdrava. Nutricionistica Mirna Trumbetaš savjetuje joj kako dugoročno promijeniti prehrambene navike i izbjeći izgladnjivanje
Pitanje čitateljice
'Imam 19 godina i već 5 godina jako pazim na prehranu - imam točno određene sate kada, koliko i što jedem. Mnogi mi kažu kako sam opsjednuta time što jedem i da se izgladnjujem. Užasno me strah debljanja što je rezultiralo time da sam prije 3 godine na visinu od 176 cm imala 53 kilograma.
Danas više nije tako, imam 65 kilograma što je zdravije, ali nisam baš zadovoljna. Redovito se bavim tjelesnim aktivnostima i jako pazim što jedem. Ne znam što napraviti! Dosta mi je takvog života u kojem se ne mogu opustiti jer me strah debljanja. S druge strane, ako odustanem i promijenim prehranu, strah me suvišnih kilograma.
Iako pod ovim režimom prehrane često dobijem kilogram ili dva, također ih i brzo skinem. Moram priznati kako sam užasno zbunjena i frustrirana zbog prehrane. Molim vas za savjet!', kaže Hana.
Odgovor nutricionistice
Relativno je lako doći do željenih kilograma, no pravo ih je umijeće zadržati. Najbolje što možeš učiniti je promijeniti životne i prehrambene navike. Trebaš izbjegavati dijete odnosno poseban režim prehrane. Iako ga možemo održavati neko vrijeme, kada to više nismo u mogućnosti nastupa panika.
Dakle, kako do toga ne bi došlo potrebna je promjena prehrambenih navika. Kvalitetna i zdrava prehrana podrazumijeva tri glavna obroka i dva međuobroka u razmaku od 3 do 4 sata. Tako ćeš izbjeći pretjeranu glad i opasnost od konzumiranja prevelike količine hrane u jednom obroku.
Također je važno konzumirati cjelovite obroke u kojima će biti zastupljene sve hranjive tvari (ugljikohidrati, masti i bjelančevine). Za međuobrok biraj sezonsko svježe voće, sušeno voće (budi oprezna da nije ušećereno), orašasto voće ili povrće poput mrkve, celera, korabice u štapićima s jogurtom ili drugim fermentiranim proizvodom.
Uravnotežena prehrana
Prednost daj složenim ugljikohidratima - krumpiru, riži, tjestenini, tamnom kruhu te žitaricama poput ječma, raži i heljde. Od bjelančevina ti preporučam puretinu, piletinu, jednom tjedno crveno meso, ribu, rakove i školjke, svježi sir, jaja i fermentirane mliječne proizvode poput jogurta i kiselog mlijeka kao izvore bjelančevina životinjskog podrijetla. Mahunarke, primjerice grah, grašak, bob, mahune i slanutak, cjelovite žitarice i orašasto voće izvori su bjelančevina biljnog podrijetla.
Masti nemoj izbacivati iz jelovnika, ali pripazi na njihov izbor. Maslinovo, suncokretovo, laneno, bučino ili sezamovo ulje, sjemenke, koje se mogu dodati u jogurt za međuobrok i orašasto voće koje može biti dodatak u jutarnji misli dobar su izvor masti.
Sirovo povrće u obliku salate ili kuhano na pari uključi u što veći broj obroka. Važna je i količina hrane koju konzumiraš! Uvijek obrati pažnju na svoju šaku ili dlan i neka ti ta količina bude mjera. Prema standardima, tvoj indeks tjelesne mase je 21, što govori da je tvoja tjelesna težina normalna.
