Dok je mediteranska prehrana i DASH dijeta očekivano na prvom mjestu, na zadnjem se našla jedna vrlo popularna dijeta za koju kardiolozi smatraju da nije korisna za zdravlje srca.
Bolesti srca i krvnih žila su vodeći uzrok smrti u svijetu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Europi godišnje umire oko četiri milijuna ljudi od kardiovaskularnih bolesti, odnosno 45 % svih umrlih. U Hrvatskoj su postoci gotovo identični, iako se s godinama smrtnost blago smanjuje. Jedan od ključnih faktora u prevenciji bolesti kardiovaskularnog sustava je prehrana.
Američka udruga za srce (AHA) ocijenila je 10 popularnih dijeta u smislu njihove potencijalne koristi u sprječavanju bolesti srca, navodi Daily Mail. Bodovale su se prema tome promiču li konzumiranje zdrave hrane, izbacivanje dodanih šećera, nezdrave količine soli i prerađene hrane i prema tome koliko zadovoljavaju dnevnu potrebu za nutrijentima.
Dijete su ocijenjene od 1 do 100 i podijeljene u četiri razine
DASH dijeta je postigla savršen rezultat na svakom parametru i dobila je ocjenu 100. Ova dijeta zahtijeva da potpuno prestanemo konzumirati masno meso poput svinjetine, govedine i pilećih zabataka. Umjesto toga preporučuje jesti ribu ili pileća prsa kao izvor proteina. Mlijeko s niskim udjelom masnoće također se preferira u odnosu na punomasno mlijeko.
Rangirana je odmah uz mediteransku, pesketarijansku i lakto-ovo dijetu, a sve četiri su proglašene najboljim dijetama za zdravlje srca. Mediteranska prehrana je usmjerena na promicanje konzumaciju crnog vina te namirnica poput cijelih maslina i lososa koji se mogu pripremati s velikim količinama soli te je zato izgubila nekoliko bodova. Ovaj način prehrane bogat cjelovitim žitaricama, povrćem, voćem, orašastim plodovima, maslinovim uljem i ribom ocijenjen je s 89, što je treća najbolja dijeta.
Pesketarijanska prehrana je dobila neznatno manje bodova iz istog razloga, odnosno zato što se mnoge ribe pripremaju sa začinima koji sadrže visoku količinu soli. Dobila je 92, što je dobro za drugo mjesto. Iako se često smatra najzdravijom prehranom koju možete odabrati, veganstvo je završilo na petom mjestu te je palo na razinu 2 s ocjenom 78.
Mnoge veganske dijete mogu na kraju opteretiti novčanik više od uobičajenih mesnih dijeta i zahtijevaju ili pripremanje hrane kod kuće ili odlazak u veganske restorane što može utjecati na lakoću pridržavanja. Znanstvenici također napominju da mnogi vegani pate od nedostatka vitamina B12 što može dovesti do gubitka kose, problema s vidom i oštećenja živčanog sustava.
Na dnu popisa nalaze se keto i paleo dijeta. Keto dijeta zahtijeva izbacivanje gotovo svih ugljikohidrata i njihovu zamjenu hranom bogatom mastima i proteinima. Cilj je prijeći u ketozu, stanje u kojem se pretpostavlja da osoba počinje koristiti masti kao primarni izvor energije, a ne ugljikohidrate. To znači da će osoba izbjegavati mnogo škrobnog povrća, kruha i cjelovitih žitarica kako bi jela hranu koja se prvenstveno sastoji od mesa i mliječnih proizvoda. Dobila je negativnu ocjenu na gotovo svakoj kategoriji i sveukupno zaslužila ocjenu 31 od 100.
S njom na dnu nalazi se paleo dijeta, način prehrane koji odbacuje hranu koja nije bila dostupna našim najranijim precima te uglavnom uključuje konzumaciju mesa, voća i povrća. Ideja iza ove dijete je da tijelo nije evoluiralo da jede modernu hranu, nego je bolje jesti na isti način na koji su jeli naši daleki preci. Namirnice nastale ljudskom domišljatošću, poput mlijeka i mliječnih proizvoda, žitarica, graha, glutena i rafiniranog šećera bi se trebale izbjegavati. Također se izbacuje visoko prerađena hrana koja je previše česta u modernoj prehrani. Dobila je nekoliko bodova jer uključuje cjelovite žitarice i ne zahtijeva previše soli, no dosta ih je izgubila jer je se nije lako pridržavati i tako zaradila ocjenu 53 od 100.
