Masnoća se dugo vremena demonizirala kao hrana koja deblja. Međutim, potrebna nam je kako bismo bile zdrave. Ovi signali upozorenja će ti otkriti da jedeš premalo masnoće
Zdrava i uravnotežena prehrana mora osigurati tijelu sve potrebne hranjive tvari. Ali to nije baš tako lako... Naime, industrija prehrane nam već desetljećima govori da su određene komponente hrane, posebice ugljikohidrati i masti, štetne. A naše tijelo ih također treba kako bi bilo zdravo i potpuno funkcionalno. Na primjer, ako izbacimo masnoće iz svog jelovnika, to može dovesti do simptoma nedostatka.
Zašto je našem tijelu potrebna masnoća?
Masnoća je neophodna za različite zdravstvene procese. Neki primjeri…
• Naš mozak i oči trebaju masnoću. Konkretno, omega-3 masne kiseline, eikozapentaenska kiselina (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA) uključene su u održavanje zdravlja našeg mozga, mrežnice i središnjeg živčanog sustava. Ove masne kiseline su esencijalne pa ih stoga i naše tijelo treba, ali ih ne može samo proizvesti. Zato ih moramo unositi hranom.
• Masnoća nam daje energiju. Svaki gram masti iz hrane osigurava našem tijelu devet kalorija energije, dok svaki gram ugljikohidrata ili bjelančevina daje samo četiri kalorije.
• Tijelo može bolje apsorbirati neke vitamine s mastima. Vitamini A, D, E i K, na primjer, topivi su u mastima – naše ih tijelo može samo pravilno apsorbirati i preraditi s mastima.
• Naše tijelo treba masnoće za proizvodnju hormona. Masna hrana je neophodna za proizvodnju spolnih hormona kao što su testosteron i estrogen, na primjer.
• Masnoća igra važnu ulogu u zacjeljivanju rana. Tijelo treba esencijalne masne kiseline za zgrušavanje krvi i zacjeljivanje rana.
Jedeš li dovoljno masti? Ovih 5 znakova upozorava na njihov nedostatak
Jako suha koža + dermatitis
Nedostatak masti može se osjetiti na našoj koži. Budući da je masnoća važna za naše stanice kože i doprinosi prirodnoj barijeri vlage, premalo masnoće može isušiti i pretjerano iritirati kožu. U najgorem slučaju, prema istraživanjima, to može dovesti i do dermatitisa, upalnog poremećaja kože s crvenilom i svrbežom.
Gubitak kose
Baš kao i koža, naša kosa također treba masnoće iz hrane. Hormoni prostaglandini su masni spojevi koji igraju važnu ulogu u rastu kose. Prema tome, nedostatak masnoće može dovesti do gubitka kose na glavi, a također i na obrvama, pokazala su istraživanja.
Česte modrice
Kao što je ranije spomenuto, masnoća je neophodna za pravilnu apsorpciju određenih vitamina. To su prije svega vitamini topivi u mastima A, D, E i K. Ako jedemo premalo masnoća, to može dovesti do manjka tih tvari, što se može očitovati čestim modricama ili podljevima krvi.
Usporeno zacjeljivanje rana
Kako bi upalni odgovor našeg tijela pravilno funkcionirao, potrebne su mu masnoće. Naime, to je osnova za važne molekule za kontrolu ove reakcije. Istraživanja su potvrdila da premalo masnoće u prehrani može inhibirati upalni odgovor i spriječiti zgrušavanje krvi. To zauzvrat dovodi do sporijeg zacjeljivanja rana.
Slab imunološki sustav
Često si prehlađena? Oslabljen imunološki sustav također može biti povezan s nedovoljnim unosom masnoće iz hrane. Tijelo proizvodi molekule iz masnoće koje stimuliraju naše imunološke stanice. Ovdje prije svega važnu ulogu imaju omega-3 masna kiselina alfa-linolenska kiselina i omega-6 masna kiselina linoleinska kiselina. Ako nedostaju, to slabi naš imunološki sustav.
Kolika je dnevna potreba za masnoćom putem hrane?
Preporuka nutricionista je da bismo oko 30 posto dnevnog energetskog unosa trebali dobivati iz masnoće. Primjer: žena oko 30 godina koja ne radi tjelesno, ali radi za stolom, ima energetskih potreba od oko 1.800 kalorija. Od toga bi oko 58 grama trebalo biti masnoće – što odgovara otprilike tri žlice ulja, jednoj žlici maslaca ili margarina, dvije kriške sira i jajetu. Za 2.000 kalorija trebalo bi nam oko 66 grama masti.
Ali, naravno, postoje velike razlike u masnoćama. Primjerice, hidrogenirane transmasti, koje se uglavnom nalaze u gotovim jelima i slično, bolje je izbjegavati. I zasićene masne kiseline, koje uglavnom nalaziš u proizvodima životinjskog podrijetla kao što su jaja, mlijeko ili meso, također treba konzumirati umjereno. Naime, povećavaju razinu kolesterola, kako „dobrog“ HDL kolesterola, tako i „lošeg“ LDL kolesterola. Lavovski dio tvojih dnevnih potreba za masnoćom najbolje bi bilo dobiti iz zdravijih nezasićenih masnih kiselina: iz maslinovog ulja, avokada, orašastih plodova ili masne ribe poput skuše.
