Već neko vrijeme kod nas i u svijetu iznimno su popularne proteinske dijete jer daju brzo rezultate, ali nutricionisti nisu oduševljeni njihovim dugoročnim utjecajem na zdravlje. Kako pišu strani portali poput prevention.hr, health magazina i brojnih drugih, a s njima se slažu i domaći nutricionisti najbolje dijete 2019. godine su Mediteranska i DASH, dok su najgore Keto i Paleo.
U posljednjih osam godina u SAD-u je DASH dijeta (smanjuje rizik od hipertenzije) svrstavana među najbolje i najzdravije. Prošle godine bila je uz bok Mediteranskoj dijeti, a ove godine je nakon dugo vremena zauzela drugo mjesto. Stručnjaci koji se bave zdravom prehranom iz SAD-a primijetili su da je Mediteranska dijeta ove godine na prvom mjestu jer može poboljšati dugovječnost i suzbiti kronične bolesti. Mediteranska dijeta također je rangirana na prvo mjesto i po nekoliko drugih kriterija: lako ju je slijediti, najbolja dijeta za zdrav život i najbolja dijeta za kontrolu dijabetes. "Mediteranska dijeta je intenzivno proučavana, tako da o njezinoj učinkovitosti postoje i znanstveni dokazi. Osim toga ta dijeta je tradicionalni način prehrane u velikom dijelu svijeta, poput mediteranskih zemalja u koje mnogi putnici rado navraćaju upravo zbog ukusne hrane", kaže dr. med. David Katz, direktor istraživačkog centra za prevenciju na Yale University’sYale-Griffin istraživačkog centra.
DASH dijeta, koja je sada na drugom mjestu, također je izvrstan izbor za ljude koji žele biti zdravi, kaže dr. Katz. Iako je osmišljena kako bi pomogla snižavanju krvnog tlaka, pokazalo se da takva prehrana pomaže ljudima da smanje kolesterol i izgube kilograme, pored ostalih zdravstvenih prednosti. Na trećem mjestu našla se fleksiterijanska dijeta koja se uglavnom bazira na vegetarijanskom režimu i uključuje više nemasnih proteina poput graha, graška i jaja. Oko dijete povremenim postom (intermittent fasting) koja je vrlo popularna u svojim raznim varijantama, stručnjaci još ne iznose pretjerano glasno svoje mišljenje iako postoji dosta dokaza o blagotvornim učincima posta na tijelo.
Mediteranska dijeta
Mediteranska dijeta je način prehrane koji se danas smatra zdravstveno opravdanim za zdravlje pojedinca, posebno u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Mediteransku prehranu najjednostavnije je predočiti kroz okuse i mirise Mediterana koji prožimaju ovu kuhinju. Piramida mediteranske prehrane vrlo je slična klasičnoj prehrambenoj piramidi. Žitarice, proizvodi od žitarica (kruh, tjestenina, krupica) i krumpir nalaze se u bazi što znači da se jedu u najvećoj količini. Slijedi povrće i voće, potom nemasno meso, riba i morski plodovi, mlijeko i proizvodi od mlijeka, orašasti plodovi i mahunarke, a u samom vrhu piramide nalaze se masnoće i slastice, odnosno hrana koja se jede u najmanjoj količini.
DASH dijeta
DASH dijeta je vrlo kvalitetna i osigurava sve potrebne nutrijente, stoga i ne čudi da je iz godine među najboljim dijetama. Ideja vodilja ove dijete je ograničiti unos masnoća, posebice zasićenih masnih kiselina te soli, što se postiže tako da se iz jelovnika izbacuju masno meso i masni proizvodi ( poput mlijeka i mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti), a ograniči unos mesa peradi i plodova mora na tri porcije tjedno. Svakodnevni jelovnik temelji se na žitaricama i mahunarkama, a veliki je naglasak i na svježem voću i povrću, kojeg bi trebalo unijeti 8 do 10 porcija. Mogu se konzumirati i kompoti bez dodanog šećera te suho voće, poput šljiva, marelica i smokava. Tri su glavna obroka tijekom dana, a međuobroci se preporučuju za vrijeme kada se pojavi jak osjećaj gladi te kako bi se izbjeglo prejedanje koje obično nastupa nakon jake gladi.
Fleksiterijanska dijeta
Fleksitarijanstvo je kovanica dvije riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. Pojednostavljeno, radi se o osobama koje uglavnom jedu hranu biljnog porijekla, no povremeno i prigodno jedu i meso. Fleksiterijanstvo može poslužiti i kao dijeta za mršavljenje. Kada je riječ o fleksiterijanskoj redukcijskoj dijeti, preporučeni dnevni kalorijski unos kreće se oko 1500 kcal što omogućuje postupno i zdravo mršavljenje uz dugoročno usvajanje takvog načina prehrane. Dijeta je podijeljena u tri glavna obroka i dva međuobroka. Doručak ima 300 kcal, ručak 400 kcal, večera 500 kcal, a tu su još i dva međuobroka po 150 kcal. Po želji, dijeta se može smanjiti na 1200 kcal ako se eliminiraju međuobroci ili povećati na 1800 kcal ako se udvostruči energetska vrijednost doručka. Prosječna dnevna količina proteina koji se uzimaju ovakvim načinom prehrane iznosi 50 g što je nešto niže od uobičajene prehrane.
Dijeta povremenim postom (intermittent fasting)
Postoji više vrsta posta, ali za većinu je najprihvatljiviji post 16/8, što znači da se 16 sati ne unosi nikakva hrana, a onda se u periodu od osam sati jedu dva ili tri obroka. Ako misliš da je 16 sati puno, polovica tog vremena provede se spavajući, tako da se u biti svjesno posti osam sati. To znači da se preskoči doručak ili se jede kasnije ili se preskoči večera ili se jedete ranije. Najpopularniji izbori su: ručak u 12 sati i večera u 19 sati, doručak u 7 i ručak u 14 sati ili doručak u 10 sati i večera u 17 sati. Nema pravila i svatko si treba prilagoditi vrstu posta svojim obavezama, načinu života i onom najbitnijem – vremenu kada na miru i bez ometanja možete jesti svoj obrok. "Sve verzije dijete povremenim postom imaju zajedničku tvrdnju da osim što dovode do gubitka kilograma i masnih naslaga, pomažu i u regulaciji razine šećera u krvi, usporavaju proces starenja te preveniraju nastanak bolesti srca i krvnih žila", kaže nutricionistica Sandra Krstev Barać.
Ketogena dijeta
Keto dijeta je veliki hit u svijetu o čemu svjedoče izjave poznatih i nepoznatih osoba koje su ovom dijetom uspjele skinuti suvišne kilograme. Keto ili ketogena dijeta bazira se na konzumaciji masti i proteina te vrlo niskom unosu ugljikohidrata, čime se tijelo dovodi u stanje da za energiju koristi vlastite resurse. Naziv dijete potiče od činjenice da tijelo kada mu se uskraćuju ugljikohidrati proizvodi male molekule goriva nazvane "ketoni", koji su alternativno gorivo za tijelo kada mu nedostaje glukoze. Ketoni se proizvode, ako osoba unosi vrlo male količine ugljikohidrata i umjerene količine proteina jer se i višak proteina može pretvoriti u šećer u krvi. Ketone proizvodi jetra iz masti, a zatim ih tijelo koristi kao gorivo, uključujući i mozak. Mozak je organ koji svakodnevno troši puno energije i ne može izravno posegnuti za mastima, nego isključivo funkcionira na opskrbi glukozom ili ketonima. Na keto prehrani razina inzulina postaje vrlo niska, a sagorijevanje masnoće drastično se povećava, što je sjajno ako se želi izgubiti višak kilograma. Međutim, naravno da postoje i manje pozitivne strane ovakvog načina mršavljenja.
Ugljikohidrati su pogonsko gorivo organizma pa kad se izbace iz prehrane osoba se može osjećati bezvoljno, nervozno i bez snage. Također ova dijeta može uzrokovati konstipaciju jer se ne unosi dovoljno vlakana, a dugoročno može uzrokovati i nedostatak nekih važnih vitamina i minerala u tijelu. Osim toga može brzo dosaditi, budući da je hrana koja se smije konzumirati dosta jednolična. Nakon prestanka dijete postoji velika mogućnost da se svi izgubljeni kilogrami vrate. Uz sve navedeno ne čudi što nutricionisti ne preporučuju Keto dijetu.
Paleo dijeta
Paleo prehrana, bogata proteinima i siromašna ugljikohidratima hit je već godina među onima koji uporno traže učinkovit način mršavljenja. Takva dijeta ima svoje prednosti, a najveća je brz gubitak kilograma i brojne nedostatke (manjak važnih nutrijenata). Paleo dijeta uglavnom ne podrazumijeva brojanje kalorija jer je naglasak na pravilnom kombiniranju namirnica. Međutim, Keri Glassman utemeljiteljica NutritiousLife.com i autorica knjige "The New You (and Improved) Diet", kaže da je za najbolje rezultate ipak dobro ograničiti i kalorijski unos na 1200 do 1500 kalorija te je pokazala kako izgleda Paleo jelovnik za jedan dan od 1200 kalorija.
