Powered by:
Budući da mnoge bolesti nastaju zbog poremećaja našeg unutarnjeg balansa, u ovom ti članku otkrivamo kakvu ulogu u tome igra homeostaza i kako na nju možeš utjecati
Paradigma je starokineski koncept, star više od 4000 godina, a po njemu bolest nastaje kao posljedica poremećene ravnoteže među pojedinim komponentama ljudskoga tijela. No, o ovom pojmu ne možemo govoriti, a da pritom ne spomenemo homeostazu i ogroman utjecaj koji ona ima na naše zdravlje.
Poanta je u balansu
Psiholog Walter Cannon uveo je pojam ''homeostaza'' 1920. godine na temelju rada starijeg kolege - Claudea Bernarda, koji je homeostazu definirao kao stabilnost unutarnjeg okruženja, koja je uvjet za slobodan i neovisan život. Cannon je nadogradio Bernardov koncept i predstavio svoj popularnom knjigom "Mudrost tijela" (British Medical Journal, 1932). Cannonova osnovna definicija homeostaze i danas je u upotrebi, a njezino ime potječe od grčkih korijena koji označavaju "slično" i "stanje stabilnosti". Prvi dio riječi, "homeo", naglašava da homeostaza ne djeluje poput termostata ili tempomata u automobilu, odnosno nije fiksirana na jednoj preciznoj temperaturi ili brzini. Umjesto toga, homeostaza drži važne fiziološke faktore unutar prihvatljivog raspona vrijednosti.
Kako bismo sve to pojednostavili, možemo reći da je homeostaza mogućnost održavanja relativno stabilnog unutarnjeg stanja, koje postoji unatoč vanjskim promjenama. Svi živi organizmi, od biljaka do životinja i ljudi, moraju održavati unutarnju ravnotežu kako bi preživjeli. Primjerice, kad nam se poveća tjelesna temperatura, naš bi se organizam trebao boriti protiv toga. No, zbog posljedica poremećene ravnoteže među pojedinim komponentama našeg tijela, loše prehrane, nespavanja, nedovoljne tjelesne aktivnosti ili disharmonije u obitelji i društvu, ponekad može doći do bolesti.
Svi organi imaju svoju ulogu
U procesu homeostaze, odnosno održavanja unutarnjeg balansa organizma, svaki organ ima svoju funkciju. U zdravim se organizmima homeostatski mehanizmi odvijaju neprestano i automatski. Gotovo svi organi i tkiva u tijelu obavljaju funkcije koje pridonose održavanju ovih stalnih uvjeta. Iz pluća npr. dolazi kisik u onoj količini koja je potrebna stanicama, bubrezi održavaju stalnu koncentraciju elektrolita, crijeva pribavljaju hranjive tvari... svi organi i tkiva pridonose homeostazi.
S druge strane, u slučaju ''vanjskog'' napada, odnosno prijetnje bolesti, pojedini se sustavi aktiviraju kako bi obranili organizam. Naprimjer, ljudsko tijelo održava temperaturu jezgre na 37 Celzijevih stupnjeva. Kada se pregrijavaju, termosenzori u koži i mozgu oglašavaju alarm, pokreću lančanu reakciju koja usmjerava tijelo na znojenje. Kad se ohladi, tijelo reagira drhtanjem, smanjujući cirkulaciju krvi u koži. Slično tome, kada se razina natrija poveća, tijelo signalizira bubrezima da čuvaju vodu i izbacuju višak soli mokrenjem.
Promjene kreću od tebe
No, u tome da svi ti sustavi funkcioniraju i stvaraju homeostazu, naš način života igra važnu ulogu. Znaš i sama da se pod utjecajem stresa i loše prehrane osjećaš umorno, iscrpljeno, a takvo stanje samo šteti tvom unutarnjem balansu. Ponekad nismo svjesne koliko i najmanje sitnice koje svakodnevno radimo na kraju mogu loše utjecati na naše zdravlje. Zato, ako želiš održati homeostazu svog organizma, u njega unosi zdrave i hranjive tvari, izbjegavaj stresne situacije, provodi bilo kakav oblik fizičke aktivnosti te si na kraju svega toga pruži dovoljno sna.
